Saborski zastupnici započeli su raspravu o Deklaraciji Hrvatskoga sabora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i evropskom putu Bosne i Hercegovine. Iako se o Delaraciji jutros trebalo raspravljati i na Odboru za vanjsku politiku, on je odgođen za sutra, prenosi tportal.hr.
Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost, ističe se u Deklaraciji koja poziva na izmjene Ustava BiH i izbornog zakona u cilju ostvarenja ravnopravnosti hrvatskog naroda u toj zemlji.
Deklaracija ima šest tačaka, cijeli dokument 20 stranica, u njemu se upozorava na marginaliziranost Hrvata u BiH.
Navodi se kako je hrvatski član Predsjedništva BiH i treći put izabran glasovima bošnjačkog naroda, što je moguće pa čak i da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, što je suprotno duhu Daytonskog sporazuma.
Uz višekratno isticanje podrške suverenitetu BiH i suradnji Hrvatske s njom, ostvarenju funkcionalnosti BiH i njezinom putu prema EU, u dokumentu se podupiru “napori u pravcu konsenzualne izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona koje trebaju osigurati harmonizaciju odnosa njena tri konstitutivna naroda i ravnopravnost svih građana” te osigurati jednostavnost, transparentnost, upravljivost i ekonomičnost unutarnjeg uređenja Bosne i Hercegovine.
Deklaracijom o položaju Hrvata u BiH se institucije Republike Hrvatske pozivaju da nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine i intenziviraju pomoć institucijama od strateškog značaja za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
– Hrvatski sabor potvrđuje suverenitet i teritorijalnom integritet, te opredijeljenost da s BiH održavamo dobrosusjedske odnose. Kršenjem Ustava i neprovedbom odluke Ustavnog suda BiH je uveden u institucionalnu krizu s neizvjesnim ishodom i Republika Hrvatska je obvezna djelovati i dužna reagirati na kršenje Daytona, rekao je predstavljajući dokument predsjednik Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Božo Ljubić i dodao kako treba omogućiti legitimni izbor predstavnika tri konstitutivna naroda.
– Jedinstvo koje smo imali u Domovinskom ratu i jedinstvo kod pristupanju Europskoj uniji traži od nas da ovoj temi ne pristupamo stranački, nego nacionalno, kazao je Ljubić.
Na njegovo izlaganje replicirao je Hrastov Hrvoje Zekanović.
– Bojim se da ćemo uskoro donositi jednu drugu ili treću deklaraciju. Ova deklaracija ne nudi rješenje. Hrvatski narod mora biti suveren. Jedino rješenje koje se nitko neće usuditi reći je treći entitet. To je jedini spas za hrvatski narod, poručio je Zekanović.
– Lako je izreći bombastične riječi, ali iza toga slijedi i provedba, odgovorio mu je Ljubić, kazavši da upravo Deklaracija daje do znanja koji su problemi tamo.
Iako je Ljubić u svom uvodnom izlaganju poručio kako se Deklaracije ne donosi zbog rezultata izbora u BiH, SDP-ov Nenad Stazić kazao mu je da to nije tačno.
– Po tim istim pravilima je ranije Dragan Čović biran na tu funkciju. Što onda niste donosili Deklaraciju i što se onda niste bunili? Sad vas smeta što je izabran Željko Komšić. Hrvat da, ali ne član HDZ-a. To me podsjeća na situaciju iz 1997. kada Franjo Tuđman nije htio priznati četiri legalno izabrana gradonačelnika Zagreba. To je demokracija ala HDZ, kazao je Stazić.
Nije istina da nismo prije reagirali, poručio mu je Ljubić, podsjetivši da je i on sam zbog izbornog zakona podnio ustavnu tužbu.
– Željko Komšić nije personalno pitanje, to je ustavno pitanje, poručio je.
SDP-ov Joško Klisović upitao je Ljubića da mu odgovori je li Komšić legalno izabran član predsjedništva BiH.
– Izbor Komšića je politička činjenica i BiH će s tim morati živjeti. No, jasno je da taj izbor nije s duhom Daytona, odgovorio mu je Ljubić.
Branimira Bunjca iz Živog zida zanimalo je koji je interes hrvatskog naroda da koalira s Miloradom Dodikom koji negira genocid u Srebrenici i podržava Ratka Mladića koji je radio zločine i nad hrvatskim narodom.
– Uspjeh BiH moguć samo dogovorom legitimnih predstavnika, a Dodik je legitimno izabran i mi s njima moramo razgovarati. Imamo dvije snažne političke opcije u Republici Srpskoj, jednoj koja je odgovorna za zločine u Srebrenici i drugoj u kojoj je Dodik koji je bio protiv tih zločin, kazao je Ljubić.
Oštar je bio nezavisni Vlaho Orepić.
– Uspjeli ste me uznemiriti, svaka vam čast. Kada vi govorite o provedbi prava, ja se stvarno uznemirim. Pošto ste dio kontinuiteta, vi i vaš veliki vođa i građanin Hrvatske Dragan Čović ste odgovorni za stanje u kojem se Hrvati nalaze u BiH, poručio je Orepić Ljubiću.
– Cilj deklaracije nisu ni Ljubić ni Čović, mi smo prolazna kategorija, odgovorio mu je Ljubić.
Za repliku se javio i HDZ-ov Tomislav Sokol, koji je zapravo odgovorio na Stazićeve riječi.
– Što bi se dogodilo da u Hrvatskoj Hrvati biraju manjinske predstavnike? S tim da Hrvati u BiH nisu manjina nego su konstitutivni narod. Treba se naglastiti pravo Hrvata da biraju svoje predstavnike, svojom slobodnom voljom bez obzira tko je, rekao je Sokol.
Mostov Božo Petrov poručio je da želi da rasprava prođe tako da se Hrvatima u BiH ponudi konkretna rješenja.
– Prva verzija Deklaracije koju ste nudili je bila konkretna, a tko je doveo do ove ogoljene konačne verzije, rekao je Petrov. Ljubić je priznao da je prvi tekst bio nešto duži, ali su ovdje “terminološki” stvari ispeglane, piše Tportal.hr.