Svako tko je imao kabriolet sigurno se barem jednom našao u situaciji da ga uhvati kiša prilikom vožnje dok je krov bio otvoren. Stoga smo se često pitali može li se automobil voziti određenom brzinom a da putnici ne pokisnu, Jasan odgovor dao nam je britanski Drivetribe.
Prema voditelju Mikeu Fernieu, postoje dvije vrste protoka zraka o kojima ovisi hoće li putnici pokisnuti ili ne. Laminarni protok je pri sporoj vožnji s malim pritiskom zraka, a turbulentni protok zraka je pri velikim brzinama s visokim pritiskom zraka.
Za vožnje stvara se granični sloj zraka koji prati linije karoserije. U trenutku dolaska toga sloja do kraja vjetrobranskoga stakla, sloj se odvaja od karoserije i može nastati neki od navedenih protoka zraka. Ako se kabriolet vozi sporo, nastaje laminarni protok pa sav zrak i bilo kakve padaline se preusmjeravaju na putnike, ali ako se vozi brže, nastat će turbulentni protok koji će odnijeti taj zrak i sve padaline dalje od kabine.
No nije sve u brzini jer ona može varirati, ni ovisno o nagibu vjetrobranskoga stakla. Naprimjer, Mazda MX-5 ima ‘strmiji’ nagib vjetrobranskoga stakla pa je dovoljno voziti 70 km/h da bi se stvorio dovoljan turbulentni protok.
Za razliku od Mazdina modela, mnogi luksuzniji kabrioleti, poput Ferrarijeva Portofina ili Mercedesovih kabrioleta, imaju manji nagib vjetrobranskoga stakla pa brzine moraju biti mnogo veće da bi se izbjegle padaline.
No Mercedes je i za to našao rješenje. Umjesto da ‘ubija’ aerodinamiku većim nagibom, njemački proizvođač je dodao opciju tzv. deflektora vjetra. Riječ je o uređaju na vrhu vjetrobranskoga stakla, a prilikom njegova podizanja vjetar i padaline se preusmjeravaju u zrak pa tako putnici ostaju zaštićeni.
Sve u svemu, ova rješenja vrijede samo za vožnje na brzim cestama, a čim se automobil zaustavi na prvome semaforu, putnici i unutrašnjost opet počinju kisnuti pa je najsigurnije jednostavno zatvoriti krov.