U idućim bi godinama mogao porast i broj ugostiteljsko-turističkih zona – 145 s ukupno 95 hiljada kreveta.
U udarnim turističkim mjesecima broj noćenja u Splitsko-dalmatinskoj županiji mogao bi porasti za 30 posto, od čega najviše u Dalmatinskoj zagori – za više od 200 posto, pokazuje računica Instituta za turizam Hrvatske u studiji predstavljenoj na skupu “Mjerenje održivosti turizma u praksi”.
Istraživač Instituta za turizam Zoran Klarić upozorio je da će turizam Splitsko-dalmatinske županije moći ostvariti pretpostavljeni rast od 30 posto, no samo ako se uklone prepreke pred tim ciljem, prenosi Slobodna Dalmacija.
“Kao najveće razvojne prepreke utvrdili smo neprihvatljivu situaciju sa zbrinjavanjem otpada, elektroenergetski sustav na rubu izdržljivosti, vodoopskrbni sustav koji ovisi o jednome izvoru u slučaju Splita, neodgovarajuću odvodnju i vrlo slabu propusnu moć prometnica plus parkirališna mjesta”, naveo je Klarić.
Objasnio je kako se turizam te županije istraživao kroz pet cijelina: Split, Splitska rivijera, Makarska rivijera, Dalmatinska zagora, Brač, Hvar i Vis. Osim Dalmatinske zagore koja bi mogla bilježiti rast od 200 posto, najveći potencijal za rast ima Brač – računica pokazuje čak 50 posto, piše Slobodna Dalmacija.
Institut je kroz dodatni broj gostiju koji bi u idućim godinama dolazili u tu Županiju izračunao da je mogući porast turista čak 250 hiljada godišnje. Prema istoj računici, maksimalni broj noćenja u promatranim mjesecima, julu i augustu, dosegao bi u županiji pet miliona i 961 hiljadu. Prema procjenama, najveći broj noćenja ostvarila bi Makarska rivijera (dva miliona), a zatim Splitska rivijera (milion i 950 hiljada), dok bi Split ostvario 670 hiljada noćenja.
U idućim bi godinama mogao porast i broj ugostiteljsko-turističkih zona – 145 s ukupno 95 hiljada kreveta.
“To je gotovo dvostruko više od danas raspoloživog kapaciteta u tim vrstama smještaja”, navodi Institut te dodaje kako zasad nema naznaka ograničavanja rasta smještaja u kućanstvima koji danas čine otprilike 80 posto smještajnih kapaciteta Splitsko-dalmatinske županije.
No rast turizma ima neka ograničenja u dijelovima te županije. Nedostatak radne snage je velik problem, a na Makarskoj rivijeri to je nedostatan kapacitet plaža.