Petak, 29 ožujka, 2024

U pogon pušten prvi robot za branje malina

Preporučeno

Robot je visok 1,8 metara i s radom je počeo u stakleniku Halla Huntera na jednoj od njegovih farmi. Ovaj robot vode senzori i 3D kamera.

U pogon je pušten prvi robot za branje malina. Polako, nakon što neko vrijeme mjeri malinu, robot je prima i čupa s grma.

Oprezno je potom spušta u dio za skladištenje. Cijeli proces za pojedinu malinu trenutno traje oko minute javlja Guardian.

Ovaj robot koštao je malo više od 739.000 eura, što se na prvu čini puno. Ali ako se ova tehnologija u potpunosti razvije, bit će budućnost branja voća. Svaki robot moći će ubrati više od 25.000 malina dnevno, što je 10.000 malina više od radnika koji bere to voće u smjeni od osam sati, javlja Fieldwork Robotics.

Robot je pušten u probni rad u Velikoj Britaniji, gdje industrija proizvodnja voća ima velikih problema s troškovima kada se radi o plaćanju zaposlenih, a osim toga, zbog Brexita je sve manje sezonskih radnika. Brojni sezonci dolazili su ranije u Veliku Britaniju iz istočne Europe, no njihov broj se smanjio zbog Brexita, ali i zato što su Rumunjska i Poljska uspjele uvjeriti svoje radnike da ostaju i rade doma.

Robot je razvijen u suradnji s Hallom Hunterom, jednim od glavnih dobavljača malina u Velikoj Britaniji koji dobavlja to voće za Tesco, Marks&Spencer te Waitrose.

Robot je visok 1,8 metara i s radom je počeo u stakleniku Halla Huntera na jednoj od njegovih farmi. Ovaj robot vode senzori i 3D kamera. Njegova hvataljka bira zrelo voće pomoću sustava koji je oblik umjetne inteligencije, piše Guardian. Kada radi u punom pogonu, bira maline za 10 sekundi ili manje i stavlja ih u posudu u kojoj se voće sortira po zrelosti. Nakon toga se premješta u posude za transport koje kreću u supermarkete.

Konačna verzija ovog robota ići će u proizvodnju sljedeće godine, a imat će četiri hvataljke koje će simultano brati maline. Odvojena testiranja na poljima u Kini pokazala su da ovaj robot može brati rajčice i cvjetaču. Roboti se ne umaraju pa njihov radni dan može trajati i 20 sati.

Pritom je najveći izazov prilagoditi ih radu pri različitim uvjetima kada se radi o svjetlosti, rekao je Rui Andres, jedan od voditelja projekta u Fieldworku. Sve manje radnika za branje bobičastog voća On je rekao kako britanski farmeri obično plaćaju od funte do dvije za kilogram malina koje uberu ljudski radnici. Fieldwork planira iznajmljivati svoje robote za manji iznos, prenosi Index.hr.

Robot o kojemu se piše u tekstu je izum dr. Martina Stoelena, predavača robotike na Sveučilištu u Plymouthu koji se za rad inspirirao na farmi svojih bake i djeda u Norveškoj. Prihvatio se rješavanja problema branja jednog od najosjetljivijih primjeraka voća, maline, pa se nada da će tehnologija biti pogodna i za druge bobice, voće i povrće. Neki uzgajivači već su izrazili svoj interes za ovu tehnologiju pod pritiskom podizanja minimalne satnice.

Osim toga, na naručivanje ih je potaknuo i sve manji broj sezonskih berača malina iz zemalja istočne Europe. Nedostatak tih radnika je najviše pogodio farmere koji uzgajaju jabuke i sve vrste bobičastog voća, prenosi Index.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Kupci oprez: U FBiH se još uvijek prodaje čokolada Milka u kojoj su pronađeni komadi plastike

Zastupnica Demokratske fronte Marijana Hrvić-Šikuljak kaže da je dobila zabrinjavajući odgovor Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) na pitanje...

Još vijesti za vas