Ponedjeljak, 25 siječnja, 2021

Akademik prof. dr. Mirko Pejanović: Ako se projekt integracije BiH ne ubrza i ne dovede do uspješne realizacije do 2030.godine, država će imati još veće ekonomsko siromaštvo

Nemojte propustiti

Stiglo upozorenje: “Dijaspora je jedan veliki kapital i bogatstvo kojeg se Bosna i Hercegovina ne smije tako lako odreći”

"Dijaspora je jedan veliki kapital i bogatstvo kojeg se Bosna i Hercegovina ne smije tako lako odreći", kazao je...

Sjećate li se “kioska od 253.000 KM”? Evo koliko ustvari košta: Muzur objavio nalaz vještaka, vrijednost čak 10 puta manja!

Predsjednik turističke zajednice KS Nermin Muzur podsjetio je na ovaj slučaj i objavio nalaz vještaka građevinske struke kao dokaz...

Ostvaruju se najcrnji snovi Dragana Čovića: Domovinski pokret Miroslava Škore osnovao stranku u BiH, žele biti prva opcija Hrvatima, čeka se Diana Zelenika

Sjedište novoosnovane stranke je u Livnu, a time su, kaže Slavko Andačić, željeli poslati znakovitu poruku, jer je taj...

Meteorolog Face TV-a Nedim Sladić objavio novu prognozu vremena koja se mnogima neće dopasti: Zima se ponovo vraća

Meteorolog Face TV Nedim Sladić navodi da večeras dolazi do produbljivanja visinske doline nad Đenovskim zaljevom s kojim će...

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, Slovenija, redovno analizira događanja na Bliskom istoku, Balkanu i po svijetu. Akademik dr. Mirko Pejanović, profesor emeritus Univerziteta u Sarajevu i nekadašnji član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine (1992-96) povodom 25 godina od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma u svom članku „Lekcije naučene nakon implementacije Daytonskog mirovnog sporazuma” piše o problemima njegovog sprovođenja. Njegov osvrt objavljujemo u cijelosti.

Tokom dvije i po decenije nastale su višestruke spoznaje problema u provođenju Daytonskog mirovnog sporazuma. U procesu razvoja bosanskohercegovačkog društva vidljivi su određeni dosezi, koji mogu da vode stabilnom razvoju države Bosne i Hercegovine. Ali, istovremeno, su vidljivi i zastoji u razvoju bh. društva i države. Ti zastoji su doveli do produbljivanja krize ekonomskog razvoja, naročito od 2015.godine. Zapravo, od 2015.godine, iz Bosne i Hercegovine godišnje iseljava više desetina hiljada mladih ljudi u evropske države u potrazi za ekonomskom egzistencijom. Na temelju provedenih istraživanja, u proteklih sedam godina iz Bosne i Hercegovine se iselilo preko 200.000 ljudi mlađe i srednje dobi.

Drugi vid krize odvija se u Bosni i Hercegovini permanentno. U pitanju je kriza političkog upravljanja državom Bosnom i Hercegovinom. Ovaj vid krize je uslovljen nefunkcionalnim političko-pravnim ustrojstvom Bosne i Hercegovine unutar koga se sve institucije i svi društveni interesi izvode na etničkoj osnovi. Na toj osnovi su jačale moć tri etničke stranke: SDA, HDZBiH i SNSD. Ove stranke dobijaju izborno povjerenje u svojim etničkim korpusima. Nakon parlamentarnih izbora, niti žele niti pokušavaju uspostaviti koalicioni sporazum za vršenje izvršne vlasti putem parlamentarne većine. Uspostavlja se samo partnerstvo za podjelu resora u vlasti. Na toj osnovi ni vlada ni parlament nemaju svoju ustavnu moć. Moć ostaje u monopolu entonacionalnih lidera.

Kad ne postoji konsenzus za parlamentarnu većinu, ne postoji ni konsenzus za donošenje zakona o reformama, koje omogućuju integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju. Uz sve ovo u političkom razvoju Bosne i Hercegovine raste nacionalistička retorika. Najglasniji nosilac nacionalističke retorike postao je Milorad Dodik, lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji u kontinuitetu od 2006.godine zagovara secesiju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Dodik takođe zagovara protivljenje integraciji Bosne i Hercegovine u NATO savez. Na ovaj način se institucije države Bosne i Hercegovine blokiraju u svom radu. Prepoznatljiva je tendencija obezvređivanja i omalovažavanja uloge i institucija države Bosne i Hercegovine: Parlamenta, Vijeća ministara i Ustavnog suda. Sve se to čini sa jednim ciljem: negiranje mogućnosti funkcionisanja institucija države Bosne i Hercegovine. Na to se naslanja i negiranje uloge Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini (OHR).

Daytonski mirovni sporazum svoj istorijski ishod ima u stvaranju geopolitičkih uslova i pretpostavki da Bosna i Hercegovina uspješno izvede istorijski projekt integracije u članstvo Evropske unije i NATO savez. „Jedini pravi put po mišljenju naše administracije jeste da se pridružite Evropi.” Ako se projekt integracije Bosne i Hercegovine ne ubrza i ne dovede do uspješne realizacije do 2030.godine, Bosna i Hercegovina će imati još veće ekonomsko siromaštvo. Postat će prostor novih geopolitičkih uticaja: Ruske Federacije, Turske i Kine. Dalje će ojačati nacionalističke snage. Zaustavit će se unutrašnja integracija i integracija u Evropsku uniju i NATO savez. Ovakav trend društvenih kretanja moguće je zaustaviti i preokrenuti u smjeru ubrzanja integracije u Evropsku uniju i NATO savez ako se pristupi oblikovanju nove strategije Evropske unije i međunarodne zajednice. Ta strategija bi imala nekoliko prioriteta:

a) Sinhronizacija djelovanja administracije SAD-a i institucija Evropske unije, posebno Specijalnog predstavnika EU. Njegov godišnji plan rada bi bio reformska agenda kao zajednički okvir aktivnosti Specijalnog predstavnika, parlamentarne i izvršne vlasti u BiH i entitetima;

b) Osigurati, zbog geopolitičkih promjena u svijetu i Evropi, dodatnu političku, ekonomsku i tehničku pomoć Bosni i Hercegovini za ispunjavanje uslova za prijem u članstvo Evropske unije i NATO saveza. Geopolitika izgradnje mira u Bosni i Hercegovini svoj okvir ima u Daytonskom mirovnom sporazumu i projektu ubrzane integracije u EU i NATO-savez;

c) Međunarodna zajednica i Evropska unija svoju novu strategiju za provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma može učiniti realnom ako nastavi primjenu Bonnskih ovlaštenja Visokog predstavnika međunarodne zajednice kao i kadrovsko osvježenje Ureda Visokog predstavnika u Sarajevu (OHR;

d) U okviru Ureda Specijalnog predstavnika Evropske unije i Ureda Visokog predstavnika međunarodne zajednice (OHR), nužno je formirati zajednički ekspertni tim za ustavne reforme. U timu bi bili inostrani i domaći eksperti i predstavnici nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini;

e) Uvesti praksu da godišnji izvještaj Specijalnog predstavnika Evropske unije o provođenju reformi u Bosni i Hercegovini usvaja Evropski parlament.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Poznat “cjenovnik” seksualnih usluga u banjalučkom hotelu

Portparolka PU Banja Luka Danijela Mučibabić rekla je da je ova akcija bila usmjerena na borbu protiv droge i...

Možda vas zanima i ovo