Iako su odluke o privremenom finansiranju u Federaciji često bile na snazi i ranijih godina, sada bi to itekako otežalo život građanima.
Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici utvrdila Prijedlog budžeta za 2023. godinu u iznosu većem od 6,7 milijardi maraka, te je on za 20,1 posto, odnosno za nešto više od 1,1 milijardu KM premašio ovogodišnji. Međutim, da bi postao operativan, budžet mora biti na vrijeme usvojen u oba doma Federalnog parlamenta.
Njegovim usvajanjem omogućava se najavljeno povećanje penzija od januara 2023., te neometana isplata naknada prema novim federalnim zakonima koji su u 2022. godini doneseni u korist materijalno ugroženih kategorija, među kojima su, primjerice, i dječiji dodaci.
Također, u periodu rekordne inflacije, za socijalno ranjive kategorije stanovništva u FBiH od velike važnosti je pomoć pri plaćanju računa za grijanje, a što je najavljeno kroz pomoć od Evropske unije. Podsjetimo, u ove svrhe EU je najavila da će do kraja januara izdvojiti 50 miliona eura budžetske podrške, od čega će Federaciji BiH pripasti dvije trećine. To znači da bez usvajanja federalnog budžeta nema ni te pomoći građanima, a koja im je prijeko potrebna u ovim zimskim mjesecima.
Iz Parlamenta Federacije BiH još nema najava da li će i kada biti zakazane sjednice na kojima bi se federalni budžet za 2023. trebao usvajati.
Nakon provedenih ovogodišnjih općih izbora, novi Predstavnički dom je konstituiran 1. decembra, dok se na formiranje Doma naroda Paralementa FBiH još čeka. S obzirom na važnost donošenja budžeta, postoje zakonska tumačenja da bi se procedura njegovog usvajanja mogla provesti u Paralementu FBiH do kraja januara, a kako ne bi došlo do ugrožavanja budžetskih davanja onima kojima su ona najpotrebnija.
U Vladi FBiH su za Fenu kazali da Zakon o budžetima Federacije jasno propisuje da se, ukoliko Parlament ne donese budžet prije početka fiskalne godine, nastavlja finansiranje poslova, funkcija i programa korisnika budžeta na osnovu odluke o privremenom finansiranju i to najduže za prva tri mjeseca. Ako se, potom, budžet ne usvoji najkasnije do 31. marta, finansiranje bilo čega u Federaciji BiH prestaje.
Iako su odluke o privremenom finansiranju u Federaciji često bile na snazi i ranijih godina, sada bi to itekako otežalo život građanima.
Na to je ukazano i na sastanku predstavnika saveza i udruženja penzionera održanom u Vladi FBiH u ponedjeljak, kada je prihvaćeno rješenje da se od 1. januara 2023. godine omogući akontativno usklađivanje penzija za 11,1 posto, pod uvjetom da budžet FBiH za narednu godinu bude usvojen. To znači da bi penzioneri povećanje od 11,1 posto mogli dobiti s redovnom isplatom januarskih penzija, ali ako Parlament FBiH prije toga usvoji budžet FBiH.
Ukoliko, pak, bude moralo doći do privremenog finansiranja, ne samo da penzioneri neće dobiti ovo povećanje, nego će penzije morati biti smanjenje u odnosu na iznos koji trenutno primaju.
Iz Vlade FBiH za Fenu je pojašnjeno da odluka o privremenom finansiranju podrazumijeva isplate koje se obavljaju srazmjerno sredstvima utrošenim u istom periodu prethodne fiskalne godine. Podsjećanja radi, ovogodišnja tri povećanja penzija desila su se nakon aprila, što znači da bi penzije morale biti vraćene na nivo iz perioda od januara do marta 2022. godine sve dok se ne usvoji budžet za 2023.
Iz Vlade su potvrdili da u ovom slučaju ni isplata dječjeg dodatka koja je tek nedavno počela također neće biti moguća iz jednostavnog razloga što nije postojala u prva tri mjeseca 2022. godine.
S druge strane, postavlja se i pitanje kako bi uopće teklo usvajanje odluke o privremenom finansiranju kada je i za tu proceduru potrebna podrška Parlamenta FBiH, iako nije jasno ni zašto bi se išlo u tom pravcu. Jer, ako postoji podrška za usvajanje odluke o privremenom finansiranju u oba doma Federalnog parlamenta, zašto ne bi postojala i za usvajanje prijedloga budžeta koji bi omogućio važnu pomoć građanima.