Četvrtak, 29 srpnja, 2021

Američki ambasador u BiH pojasnio na koga se odnose sankcije SAD

Nemojte propustiti

Nelson navodi da je 2021. godina godina u kojoj BiH ima veliku mogućnost da implementira reforme koje će Briselu i zemljama članicama EU pokazati da je BiH kredibilan kandidat za buduće članstvo u EU.

O porukama NATO-a, angažmanu SAD-a u BiH i novom visokom predstavniku, ambasador SAD-a u BiH Eric Nelson govorio je na Federalnoj televiziji.

Ističe da smo iz Brisela čuli jasnu poruku podrške NATO-a suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, kao i posvećenosti NATO saveznica napretku BiH i njenom postizanju standarda NATO zajednice.

“Mnogo je stvari koje treba ostvariti na putu tog napretka. Program reformi koji BiH radi zajednički sa NATO-om svim nama zemljama saveznicama daje mapu puta kojim će BiH ići u toj implementaciji. Te reforme se tiču od borbe protiv korupcije do unaprjeđenja javne uprave, bolje sigurnosne situacije i prosperiteta uopšte. Sve u skladu s napredovanjem na NATO putu saveznici žele da vide BiH kako korača unaprijed.”

Navodi da je 2021. godina godina u kojoj BiH ima veliku mogućnost da implementira reforme koje će Briselu i zemljama članicama EU pokazati da je BiH kredibilan kandidat za buduće članstvo u EU.

“EU je postavila 14 ključnih prioriteta koje treba i koji se mogu rješavati u ovoj godini. Što je najvažnije to je jačanje vladavine prava, unaprjeđenje poslovnog okruženja, značajne izmjene Izbornog zakona. Mnogo je diskusija o svim ovim prijedlozima. Nažalost, nismo vidjeli mnogo napretka, evo već je juni mjesec, a ove reforme su nešto na šta se treba fokusirati i za šta treba jasna posvećenost i politička volja i konsenzus kako bi se one realizovale. Mnoge od ovih reformi ne mogu čekati 2022. godinu, još jednu izbornu godinu. Vrijeme je da se one realizuju sada.”

INTERRESORNA RADNA GRUPA

Nevjerovatno je da je trebalo pet mjeseci da se uspostavi Interresorna radna grupa

O izmjenama Izbornog zakona Nelson kaže da Interresorna radna grupa predstavlja važan mehanizam i forum za ovu zemlju kako bi se bavila ovakvom vrstom reformi.

“To su preporuke i OSCE-a i njihove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava. Potrebno je liderstvo od strane političkih stranaka, od strane CIK-a, kao i konsultovanje stručnjaka iz Venecijanske komisije. To je dijalog koji treba da uključuje i glas građana i nevladinog sektora. Dakle, Interresorna radna grupa, sama činjenica da je ona oformljena je veoma važna. Nevjerovatno je da je trebalo pet mjeseci da se taj mehanizam uspostavi, a sada oni trwba da pređu na prevazilaženje političkih debata i da se fokusiraju na konkretne prijedloge kako bi se postigao širi konsenzus oko prijeko potrebnih izbornih reformi. Prije svega, taj konsenzus treba da se odnosi na slabosti samog izbornog procesa u ovoj zemlji, nedostatak integriteta izbornog procesa. I ODIR i GRECO su nekoliko puta istakli ove slabosti kroz mnogobrojne izborne cikluse u ovoj zemlji i njih treba rješavati. Reforme trebaju rješavati i mane koje postoje u Ustavu BiH, koje su definisane od strane Evropskog suda za ljudska prava i od strane presuda Ustavog suda u BiH. Te reforme takođe treba provesti. Njihova provedba i eliminisanje diskriminišućih aspekata bh. Ustava zahtijevat će i ograničenu reformu Ustava koja će zahtijevati dvotrećinsku većinu u Parlamentu, što znači da i opozicija mora biti uključena. Sve stranke moraju učestvovati u ovom procesu, potreban je širok konsenzus kako bi se postigao dogovor o reformi koje već dugo, predugo čekaju kako bi se ojačala demokratija u BiH, vratila nada građanima i glasačima u ovoj zemlji. Da počnu vjerovati da u potpunosti učestvuju u tom procesu i da se njihov glas računa. A Interresorna radna grupa mora da otpočne sa ozbiljnim radom. SAD, EU i ostali partneri promovišu i zagovaraju konkretniji dijalog. Ali isto tako je potrebno održavati dijalog i na politilkom nivou gdje političke stranke trebaju razgovarati o potrebnim kompromisima u tom procesu i o načinu postizanja konsenzusa kako bi se ostvario uspjeh na nivou Parlamenta.”

APRILSKI PAKET

Ambasador SAD-a u BiH smatra da je važno fokusirati se na ciljeve koje je moguće ostvariti.

“Ono gdje smo omanuli u prošlosti je da smo trebali ambicioznije da se posvetimo procesima poput Aprilskog paketa. Ali ti su procesi u velikoj mjeri bili vođeni i zagovarani od strane međunarodne zajednice, a nedostajao je konsenzus na domaćem terenu kako bi se te reforme pogurale naprijed. Dakle, moramo se sjetiti da konsenzus među domaćim akterima je ono što je potrebno, a taj konsenzus se može izgraditi, mi to znamo, i može postepeno napredovati i graditi se. Najvažnije izmjene u okviru Ustava jesu teške, ali ograničene reforme Ustava jesu moguće. To je nešto što bi definitivno unaprijedilo funkcionalnost izbornog procesa i njegov integritet ovdje u BiH. Različite stranke će se pozicionirati i zauzimati maksimalističke stavove, a to definitivno odmaže jer ono što nam je potrebno je postepeni napredak, korak po korak prema unaprjeđenju izbornog sistema i izbornog zakonodavstva u BiH.”

Kada je riječ o novom visokom predstavniku u BiH, Christianu Schmidtu, kaže: “Mislim da je važan element u ovom poduhvatu to da međunarodna zajednica ima međusobnu solidarnost i mislim da je veoma jasno da u okviru PIC-a postoji veoma jaka solidarnost svih članica, osim jedne, koji se zalažu za značaj napretka BiH ka okončanju međunarodne supervizije. Postepene reforme koje su potrebne radi unaprjeđenja funkcionalnosti vlasti u BiH. Prihvatanje Christiana Schmidta kao sljedećeg visokog predstavnika je bilo na visokom stepenu od strane svih važnih zemalja, osim jedne, a sve te zemlje su veoma željne da vide napredak ovdje u BiH.”

GENOCID U SREBRENICI JE ČINJENICA

Ističe da nova izvršna uredba američke vlade u vezi sa omogućavanjem da se nametnu sankcije na Zapadnom Balkanu predstavlja jačanje podrške SAD-a napretku Zapadnog Balkana.

“Naša je odlučnost da se suprostavimo onima koji podrivaju stabilnost, podržavaju korupciju i slabe ljudska prava. Tako da nova izvršna uredba ne mijenja prethodne kriterije. Ona ne mijenja ničiji status prema prethodnim sankcijama. Ona proširuje opseg geografski time što uključuje Albaniju koja nije bila uključena prije jer Albanija se suočava sa istim izazovima kao i druge zemlje Zapadnog Balkana. Dodaje važan novi elemenat koji smatramo destabilizirajućim faktorom ovdje, a to je korupcija. Sankcije zemljama Zapadnog Balkana uključuju specifične elemente gdje ćemo sakcionirati lidere koji podržavaju korupciju, promoviraju je i time podrivaju demokratiju, stabilnost, prosperitet i ljudska prava u zemljama Zapadnog Balkana. Izvršna uredba također proširuje opseg time što omogućava nametanje sankcija onima koji podržavaju aktere koji podrivaju stabilnost. Tako da sankcije sada mogu uključivati članove porodica i druge suradnike ljudi koji rade na podrivanju napretka i demokratskih ideala i napredovanja Zapadnog Balkana i njegovih zemalja ka EU”, prenosi Federalna.ba.

Na pitanje kako zaustaviti i spriječiti negiranje genocida Nelson odgovara: “Genocid u Srebrenici je činjenica. Ne radi se tu o pitanju tumačenja. Nedavna presuda Ratku Mladiću ponovo je potvrdila ono što su sudovi već odavno utvrdili, da je ono što se dogodilo u Srebrenici bio genocid. Pokušaj minimiziranja ovakvih zločina i pokušaj glorificiranja ratnih zločinaca poput Mladić, uznemiravajući su i vrijeđaju žrtve i preživjele ovog genocida. Dakle, ono što je važno je ne osporavati činjenicu, ono što se dogodilo, niti minimizirati, niti racionalizirati ove strašne zločine koji se ne odnose na cijele narode nego na pojedince. Svi u BiH, lideri naročito, treba da izbjegavaju retoriku koja ove rane drži i dalje otvorenima, koja pokušava minimizirati ove zločine i sprječava preživjele i građane ove zemlje da idu naprijed i fokusiraju se na pomirenje, na zacjeljenje koje je zaista još uvijek jako potrebno zemlji da bi se održao mir kojeg je ustanovio Dejtonski mirovni sporazum. To je potrebno za prosperitet i razvoj demokratskih institucija, za sve ono što građani i porodice ovdje zaslužuju”.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Od ovog vikenda nova pravila za ulazak u Njemačku?

"Pojačanim putovanjem rizikuje se da se taj trend preokrene”, navodi se u dokumentu Ministarstva. Svi putnici koji dolaze u Njemačku...

Možda vas zanima i ovo