Rusija je zainteresirana za plinovod jer time dobiva izravan kontakt s najvećim kupcem plina po tržišnim cijenama.
Malo se lakše u srijedu disalo u Europi jer je cijena plina pala za 8 posto, na 1950 dolara za hiljadu kubnih metara. Za porast cijena optužena je Rusija jer je zaustavljen dotok plinovodom Yama – Europe, ali je to rezolutno odbacio Dmitri Peskov, glasnogovornik Kremlja.
“Ovo je potpuno komercijalna situacija”, odgovorio je Peskov, prenosi Interfax.
Bloomberg mu daje za pravo navodeći da je usmjeravanje plina istočno od Njemačke, prema Poljskoj, “vjerojatno rezultat manje potražnje od kupaca u Europi”.
Peskov je odbacio povezivanje ovog slučaja s pitanjem početka rada kontroverznog plinovoda Sjeverni tok 2. Riječ je o projektu kojim bi ruski plin zaobišao Ukrajinu te išao ravno u Njemačku čemu se protive zemlje istoka Europe, neke na zapadu, ali i SAD, koje tvrde da tako Njemačka pada u energetsku ovisnost o Moskvi.
Zeleni su tokom predizborne kampanje tvrdili da je plinovod nepotreban i da ne treba početi radom, a Robert Habeck, novi vicekancelar i ministar za ekonomiju i klimatska pitanja, u nedavnom je razgovoru za medije rekao kako je Sjeverni tok 2 “s geopolitičke tačke gledišta, pogreška”.
Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova, smatra da plinovod ne ispunjava njemačke zakonske uvjete da bude pušten u pogon. Njemački regulator je 16. novembra odbio izdati odluku za odobravanje rada jer konzorcij koji gradi plinovod ima sjedište u Švicarskoj i mora osnovati podružnicu u Njemačkoj. Reuters 16. decembra objavljuje da njemački regulator Bundesnetzagentur neće odluku donijeti ni u prvoj polovici iduće godine.
Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz i dalje brani plinovod. “Sjeverni tok 2 je projekt privatnog sektora koji je došao do samog završetka”, njegov je stalni stav. Projekt u koji je uloženo 11 milijardi eura pa je jasno zašto je teško očekivati da bude jednostavno prekinut. Posebno u situaciji u kojoj se Njemačka lišava nuklearne energije, a obvezala se prekinuti i upotrebu ugljena. Plin tako ostaje gotovo jedini energent tranzicije prema ugljično neutralnoj privredi. Scholz je u jednom od odgovora na pitanja ruskog pritiska apostrofirao da će EU ionako do 2050. godine prestati s korištenjem svih fosilnih goriva.
Rusija je zainteresirana za plinovod jer time dobiva izravan kontakt s najvećim kupcem plina po tržišnim cijenama. Svjesna da zbog zelene tranzicije na tom polju mora zaraditi koliko može jer će u jednom trenutku uistinu doći do prekida kupovine. Proces restrukturiranja ruske ekonomije koji bi smanjio udio izvoza energenata i dalje stoji. Zemlje Zaljeva su u tome odmakle više od Moskve, čak i spora Saudijska Arabija.
Istodobno se Sjevernom toku 2 priprema oštar udarac u SAD-u. Chuck Schumer, lider Demokrata u Senatu, dogovorio se s republikanskim senatorom Tedom Cruzom, gorljivim protivnikom plinovoda, da se o novim sankcijama kompanijama koje sudjeluju u tom projektu glasa u januaru kako bi Cruz uklonio blokadu glasanju za ambasadore koje Joe Biden želi poslati po svijetu.
Što se događa u trenutku, kako prenosi Reuters, kad bi SAD trebao postati najveći svjetski izvoznik ukapljenog prirodnog plina (LNG), prestižući Katar i Australiju. To bi se trebalo dogoditi sljedeće godine te bi SAD tu titulu mogao nositi još godinama. Jedan od ključnih razloga zbog kojih se Washington protivio njemačkoj kupovini ruskog plina bio je pokušaj da joj proda što više svog LNG-a. Koji je skuplji. Zbog čega američka administracija, dakle ne Senat, ima pozitivniji stav prema plinovodu, prenosi Jutarnji list.