Četvrtak, 11 kolovoza, 2022

Analiza IFIMES-a: Sprema li se za BiH ukrajinski scenario?

Nemojte propustiti

– Više od decenije američka administracija je Bosnu i Hercegovinu prepustila u brigu EU, koja je više nego očito propustila historijsku priliku da napravi važne iskorake ka prosperitetnoj BiH – stoji u analazi

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) pripremio je analizu posljednjih poteza visokog predstavnika Christiana Schmidta, koji se odnose na pripremu i moguće nametanje izmjena Ustava BiH i Izbornog zakona BiH. U analizi tvrde kako Schmidt, ukoliko su tačne informacije o sadržaju budućih izmjena Izbornog zakona, radi sa potpuno suprotne pozicije od one koju je zauzimao njegov prethodnih Valentin Inzko. Čak se u analizi upozorava da se, ukoliko se realizuju najave u izmjenama Izbornog zakona u skladu sa željama HDZ-a BiH, za BiH sprema ukrajinski scenario.

Također, u analizi su prezentovani i najvažniji dijelovi mišljenja OHR-a, koje je Ustavnom sudu BiH predstavio Valentin Inzko prilikom rasprave o apelaciji koju je podnio Božo Ljubić.

Analizu IFIMES-a Prenosimo u cijelosti:

– Bosna i Hercegovina i Kosovo te region Zapadnog Balkana ponovno su došli u fokus pažnje nakon ruske invazije na Ukrajinu započete 24.februara 2022. Skoro da ne postoje relevantni izvještaji i razgovori, koji Bosnu i Hercegovinu ne uvrštavaju i opisuju kao lokaciju za moguće konflikte.

Zakašnjelost politike i poteza EU

Više od decenije američka administracija je Bosnu i Hercegovinu prepustila u brigu EU, koja je više nego očito propustila historijsku priliku da napravi važne iskorake ka prosperitetnoj BiH. Ne samo da se to nije desilo nego je EU danas u BiH napravila identičnu situaciju kao u Ukrajini pred invaziju Rusije. Dosadašnji slijed poteza zvaničnika EU prema BiH također upućuje na prisutnost visokih korupcijskih rizika kao i u slučaju eventualnog nametanja Izbornog zakona BiH.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini biće održani 2. oktobra 2022 na vrhuncu ekonomske i socijalne krize. Daytonski mirovni sporazum ne može sam po sebi donijeti ozbiljne promjene, jer njegova etnička osnova štiti (doslovno) stare političke elite, predvođene gospodarima rata koji su postali vječiti političari. Sve je svedeno na etnicitet, Bošnjaci, Srbi i Hrvati uz snažnu prisutnost kriminala i korupcije. U ovoj formuli nema mjesta za mlade i napredne ljude. U Bosni i Hercegovini ukoliko se ostvare najave o nametanju Izbornog zakona od strane OHR-a na sceni ćemo imati libanonizaciju izbornog zakona. Umjesto sunita, šiita i kršćana kao u libanonskom slučaju, u BiH imamo trajno zacementirane Bošnjake, Srbe i Hrvate. Time se završavaju snovi o boljoj budućnosti i okončava tzv. evropski put Bosne i Hercegovine.

Analitičari upozoravaju, da zakašnjeli potezi NATO-a u Bukureštu 2008.godine kada nisu uspjeli riješiti situaciju u pogledu Ukrajine, Moldavije, Gruzije i Sjeverne Makedonije, danas se vraća kao bumerang u Bosni i Hercegovini. Odlaganje početka pregovora o članstvu sa EU, Sjeverne Makedonije i Albanije, koje su tri godine nepotrebno čekale dodatno je destabiliziralo Zapadni Balkan. Situacija na Zapadnom Balkanu u mnogo čemu bila bi drugačija, da su prije tri godine ove dvije države započele pregovore sa EU. Podrška evropskim integracijama i članstvu u EU kod građana Zapadnog Balkana je u drastičnom padu, tako u Srbiji iznosi svega 44 poto podrške članstvu te zemlje u EU. EU postaje izvor i moguće novo svjetsko žarište sigurnosnih problema zbog licemjernog i kalkulantskog odnosa naspram Zapadnog Balkana. Tu prazninu „kapilarno“ pokušavaju popuniti Rusija i Kina.

Christian Schmidt protiv visokog predstavnika (OHR)?

Trenutno na potvrđivanje u Domu naroda Federacije BiH čeka 17 Nacrta zakona i 11 Prijedloga zakona, zaustavljeno je i imenovanje Federalne vlade na osnovu rezultata izbora iz 2018.godine, predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH kao i sudaca Ustavnog suda Federacije BiH. Republika Hrvatska je čak u pet presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) presuđena, da je učestvovala u međunarodnom oružanom sukobu u BiH (agresiji) i u Udruženom zločinačkom poduhvatu (UZP) prema BiH. U prvostupanjskim i žalbenim postupcima učestvovala su 22 tužitelja ICTY i nisu korišteni Tuđmanovi transkripti u prva četiri slučaja. Hrvatska evidentno zloupotrebljava svoje članstvo u EU i NATO, da djeluje protiv Bosne i Hercegovine i u funkciji Hrvatske demokratske zajednice BiH i njenog čelnika Dragana Čovića, koji je uvjerljivo na prošli izborima (2018) za Predsjedništvo BiH poražen od Željka Komšića (DF).

Analitičari smatraju, da je zvaničnike EU ali i drugih država posebno Velike Britanije i SAD važno upozoriti na tešku hipoteku, koju Republika Hrvatska ima prema BiH (pet presuda ICTY za agresiju i sudjelovanje u Udruženom zločinačkom poduhvatu) derogira od sudjelovanja u traženju rješenja za izlazak iz postojeće krize u BiH, koju sve vrijeme producira dvojac Dragan Čović (HDZBiH) i Milorad Dodik (SNSD).

Pravno mišljenje/informacija OHR-a iz 2016.godine u pogledu zahtjeva tadašnjeg predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne Skupštine Bosne i Hercegovine, a sada zastupnika u Saboru Republike Hrvatske Bože Ljubića, koji je tada podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH u kojoj osporava odredbe Izbornog zakona BiH, koji se prvenstveno odnose na izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH. Ljubić u apelaciji ne osporava odredbe Ustava Federacije BiH.

OHR je Ustavnom sudu BiH dostavio niz argumenata koji obesmišljavaju Ljubićev zahtjev za izmjenu Izbornog zakona BiH. Ustavni sud BiH nije uvažio stav i mišljenje OHR-a, koji je rezolutno naveo da su promjene u nadležnosti Federacije BiH, odnosno da je Izborni zakon BiH usklađen sa Ustavom Federacije BiH. U Odluci Ustavnog suda BiH nigdje se ne navodi mišljenje/informacija OHR-a, osim informacije da je dostavljeno Sudu. Danas visoki predstavnik Christian Schmidt i OHR rade nešto potpuno drugo u odnosu na vrijeme i mandat tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka. Christian Schmidt u osnovi radi protiv visokog predstavnika (OHR) iz 2016.godine. Tadašnji stavovi OHR-a, da je Izborni zakon BiH usaglašen sa Ustavom Federacije BiH, te da tražene promjene nisu u nadležnosti državnog već federalnog parlamenta, Ustavni sud BiH nije prihvatio i naložio je državnom Parlamentu BiH da u roku od šest mjeseci realizira Odluku Ustavnog suda BiH.

Ustavni sud BiH je 14. jula 2016.godine pozvao visokog predstavnika Valentina Inzka da učestvuje u javnoj raspravi zakazanoj za 29. septembar 2016. i pozvao je Odjel za pravne poslove Ureda visokog predstavnika (OHR), da dostavi pisana zapažanja u vezi sa Zahtjevom Bože Ljubića i specifičnim pitanjima za koja je Ustavni sud BiH utvrdio da su od značaja za donošenje njegove odluke u vezi s predmetom br. U 23/14 (Božo Ljubić).

Ured visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini ovih dana razmatra mogućnost nametanja izmjena Izbornog zakona u Federaciji BiH/Bosni i Hercegovini kao i izmjene Ustava Federacije BiH odnosno Bosne i Hercegovine.

Šta ustvari radi Christian Schmidt (OHR)?

Iako je i OSCE zauzeo jasan stav, da u izbornoj godini ne treba mijenjati izborni zakon odnosno izborna pravila, visoki predstavnik Christian Schmidt ipak pokušava „na mala vrata“ zadovoljiti čelnike Republike Hrvatske i HDZ-a. Analitičari smatraju da Christian Schmidt želi napraviti i neke ustupke probosanskim strankama i tako za izvjesno vrijeme primiri situaciju, što je apsolutno pogrešna procjena. HDZ i Hrvatska rade na formiranju „Hrvatskog entiteta“ u BiH i svaki ustupak OHR-a je korak ka razgradnji BiH. Identično kao i sa Miloradom Dodikom, jer svaki ustupak razbijačima BiH je pogoršavanje sigurnosne situacije u BiH. Visoki predstavnik mora biti svjestan, da ustupci Čoviću i Dodiku su ustupci Vladimiru Putinu i Rusiji i veliki rizik da u BiH dođe do obnavljanja sukoba.

Licemjerstvo EU i pojedinih zapadnih država se upravo ogleda u novim pokušajima nametanja izbornog zakona. Stopirali su svaku pomisao da bi BiH mogla ući u EU. NATO ne želi poslati pozivnicu BiH za članstvo, a pojedine zapadne države bilateralno podržavaju BiH i obećavaju pomoć, koju možemo vidjeti na primjeru Ukrajine.

Da li se BiH sprema sudbina Ukrajine? Zašto zapadne države bilateralno naoružavaju Ukrajinu, a da istovremeno u slučaju Bosne i Hercegovine ta ista politika prelazi preko svih presuda Evropskog suda za ljudska prava (najpoznatija Sejdić-Finci iz 2009.godine), ICTY/MICT, ICJ, mišljenja Venecijanske komisije, raznih rezolucija EU, nedavne rezolucije Bundestaga i dijele BiH po etničkom principu dajući najbolji argument Putinu da pokori cijelu Ukrajinu. Dodvoravanje razbijačima BiH i putem nametanja Izbornog zakona je uvod u ukrajinski scenarij i krajnje je vrijeme da SAD i pojedine države EU shvate da su Republika Hrvatska i Mađarska ruski „trojanski konji“ u EU i NATO-u i čak s ciljem izazivanja konflikta u BiH.

Analitičari smatraju, da OHR, Vijeće za implementaciju mira (PIC) i EU treba da zaustave praksu trostrukih politika prema BiH i da zatraže od visokog predstavnika Christiana Schmidta, da slijedi ranije uspostavljene postulate međunarodne zajednice i OHR po pitanju Izbornog zakona i politiku svoje države, koja je izglasana u obliku nedavne rezolucije o BiH u Bundestagu, a ne da slijedi politiku bivše njemačke savezne kancelarke Angele Merkel i politiku ruskog utjecaja zahvaljujući plinu, koji se još uvijek zahvaljujući ranijoj njemačkoj politici doprema u Njemačku usprkos nametnutim sankcijama prema Rusiji.

Jednom istom narodu u pojedinim dijelovima BiH više u drugim manje prava

Generalno u najavljenoj odluci OHR-a o izmjenama Izbornog zakona BiH se jednom konstitutivnom narodu (Hrvati) pojačavaju prava na dijelu teritorije u Federaciji BiH, dok se istom narodu umanjuju prava na drugom dijelu teritorije Federacije BiH. Time se diskriminiraju Hrvati u ne-Hercegovačkim kantonima, a Bošnjaci i Srbi u zapadnoj Hercegovini. Opravdanim se postavlja pitanje, šta je sa onima koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici nekog od konstitutivnih naroda? Visoki predstavnik bi definitivno uveo legalizaciju ratnih politika i politike HDZ, gdje su Hrvati većina – princip proporcionalnosti, gdje su brojčana manjina – princip pariteta.

Postavlja se također pitanje šta je sa Republikom Srpskom (RS)? Kako će se štititi prava druga dva konstitutivna naroda tamo ako se kao standard uvodi etnički cenzus od 3 poto u Federaciji BiH? U RS druga dva naroda (Bošnjaci i Hrvati) i nacionalne manjine apsolutno nisu relevantni politički subjekti i bez bilo kakvog značajnijeg utjecaja na donošenje odluka, jer je RS smišljeno opstruirala provođenje Aneksa 7 Daytonskog mirovnog sporazuma. Ukoliko bi se realizirao povratak izbjeglih i prognanih entitetske blokade svele bi se na minimum. Hoće li se onda odrediti posebne kvote u RS kao u Federaciji BiH, da se npr. općini Prijedor daje određeni značajni broj mjesta u Narodnoj Skupštini Republike Srpske (NSRS), jer je jedina općina sa značajnijim brojem povratnika? Ne mogu tako dijametralno suprotna rješenja biti u jedinstvenom ustavnopravnom sistemu BiH, a koja dovode do dodatne diskriminacije i uspostavljanja još veće asimetrije u ustavno-pravnim rješenjima. Evidentna je jasna povreda presuda Evropskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti svih naroda na cijeloj teritoriji BiH. Narodi i građani su konstitutivni na cijeloj teritoriji BiH i u predstavljanju se uvažava elemenat konstitutivnosti i teritorijalne zastupljenosti. Intencija teritorijalne zastupljenosti iz svih dijelova BiH je poticaj povratku. OHR je u svom mišljenju u predmetu Božo Ljubić rekao zašto je ta odluka Ustavnog suda BiH još uvijek važna i zašto se ne bi trebalo ići mimo nje.

Najavljena odluka OHR o izmjenama izbornog zakona, bez obzira na njene druge aspekte poput otklanjanja blokada u implementaciji izbornih rezultata, produbljuje etničke podjele u zemlji i povećava diskriminaciju kroz dalje snaženje instituta konstitutivnih naroda i tzv. legitimnog predstavljanja. Nije se išlo u pravcu traženja rješenja kroz poštovanje dostignutih evropskih standarda u zaštiti ljudskih prava i vrlo konkretnih presuda Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu već se bavilo rigidnom računicom koliko će koja od „tri strane“ u BiH biti zadovoljna i koliko će biti ugođeno HDZBiH, Draganu Čoviću i Andreju Plenkoviću. Radi se o vrijednosno potpuno pogrešnom pristupu, koji uvodi nove diskriminacije u već duboko diskriminirano društvo u Bosni i Hercegovini. Ukoliko bi eventualno došlo do nametanja Izbornog zakona sa diskriminatornim odredbama, potrebno je oformiti pravničke timove, koji bi ovu odluku osporili pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Šta bi se desilo npr. u Njemačkoj kada bi se dva mjeseca prije izbora za njemački Bundestag bila promijenjena izborna pravila? Njemačka čak svojim saveznim pokrajinama, koje imaju manje od dva miliona stanovnika omogućava veću zastupljenost u Gornjem domu (Bundesrat). Definitivno se pokušava institucionalno u sistem Bosne i Hercegovine ugraditi najslabija iskustva iz Ukrajine i Libanona, i to u zemlji koja ima aspiracije da postane punopravna članica EU. U Bosni i Hercegovini je potrebno primijeniti ustavno-pravna i posljedično rješenja izbornog zakona po standardima i pravnoj stečevini EU i ništa više, navodi se u analizi IFIMES-a.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Općina u Sarajevu uklonila električne romobile s javnih površina koji se koriste bez odobrenja: Ovo su kazne

Uklonjen je 31 romobil sa 22 lokacije do podnevnih sati, a bit će uklonjeni i svi drugi koji se...

Možda vas zanima i ovo