Nedjelja, 11 travnja, 2021

Angel Angelov: EU čuva stolicu za BiH

Nemojte propustiti

Angel Angelov
Angel Angelov

Građani imaju pravo da protestuju, ali oni ne smiju biti zloupotrijebljeni na politički ili neki drugi način, rekao je Angel Angelov, bugarski ambasador u BiH.

On je u intervjuu “Nezavisnim” kazao da BiH već jeste dio Evrope i da je stolica za članstvo u EU čeka ukoliko bude iskazala želju da bude članica i ispuni kriterijume koji se pred nju stave. Istakao je da su se u Bugarskoj, nakon što je postala članica NATO-a, investicije od milionskih iznosa transformisale u milijarde.

“Ovo je otvorilo nova radna mjesta i smanjilo nezaposlenost”, rekao je Angelov.

NN: Kako tumačite proteste u pojedinim dijelovima BiH? Kao nezadovoljstvo naroda, političku manipulaciju ili nešto treće?

ANGELOV: Protest je neotuđivo demokratsko pravo, sve dok ne dovodi do nasilja. To je normalna pojava s obzirom na to da svako društvo teži tome da dođe do veće pravde, osobito u tim društvenim grupama gdje postoji veliko socijalno nezadovoljstvo. Istovremeno, uvijek postoji opasnost da protesti budu iskorišteni od strane različitih grupacija – političkih ili ekonomskih, s ciljevima koji su različiti od onih koje građani postavljuju. U tom kontekstu, prvenstveno se mora pratiti njihov krajnji rezultat, da li protesti dovode do pozitivnih efekata za društvo i njegove promjene i modernizacije. Ono šta mora da se desi je da BiH, odnosno Republika Srpska izgrade funkcionalnu tržišnu ekonomiju sa jakom socijalnom dimenzijom, koja bi zadovoljila potrebu različitih slojeva stanovništva.

NN: Da li je uopšte realno očekivati da BiH u neko skorije vrijeme napravi iskorak ka EU i šta je za to potrebno?

ANGELOV: EU je za BiH nadohvat ruke, i to ne samo zbog toga što vaša država ima hiljadu kilometara zajedničke granice sa EU, nego su i geografski i Sarajevo i Banjaluka u Evropi i to niko ne može promijeniti. S druge strane, članstvo u EU nikome nije zagarantovano, zato što se ono ostvaruje poslije ispunjenja velikog broja objektivnih kriterija. Neki od ovih kriterija vama možda sada ne izgledaju toliko objektivni, ali oni vas na kraju dovode do krajnjeg cilja – do ravnopravnog članstva u zajednici modernih država. Potrebni su napori i preuzimanje odgovornosti. U prenesenom značenju, stolica BiH, koja se po abecedi nalazi između Belgije i Bugarske, čuva se za vašu zemlju, ali mora neko da zatraži i da ispuni obaveze kako bi mogao sjesti na nju.

NN: Vaša zemlja je članica NATO-a. Kakva su iskustva Bugarske u vezi sa članstvom u toj organizaciji?

ANGELOV: Poslije rušenja Berlinskog zida, glavni cilj Bugarske bilo je članstvo u Sjevernoatlantskoj alijansi. Mi smo sebi postavili ovaj cilj, jer je to bio izraz naše želje da budemo dio porodice modernih država – porodice u kojoj su društva posvećena prosperitetu i miru. Napredak je nemoguć bez bezbjednosti i mira. Prostor NATO članica je prije svega bezbjednosna sredina, koja stvara uslove za modernizaciju i razvoj. Navešću vam jedan primjer iz Bugarske: nakon što je postala članica NATO-a, investicije u Bugarskoj su se povećale nekoliko puta, koje su se od milionskih iznosa transformisale u milijarde. Ovo je otvorilo nova radna mjesta i smanjilo nezaposlenost. Naročito u visokim tehnologijama, Bugarska je ostvarila ogroman napredak. Dakle, moramo istaknuti da je članarina naše države u NATO-u značajno manja od ovoga što dobijemo kao pomoć u izgradnji vojske, koja mora da bude opremljena i operativno odgovarajuća oružanim snagama saveznika.

NN: Kada se prvi put pojavila ideja da Bugarska postane članica ove organizacije?

ANGELOV: Možda vam izgleda nevjerovatno, ali o budućem članstvu Bugarske u NATO-u razgovori su započeli još u Narodnoj skupštini za vrijeme Varšavskog ugovora u vrijeme Hladnog rata. Tada društvo ne samo da nije bilo spremno za takav korak, nego su se poslanici glasno smijali ovoj ideji. Međutim, poslije samo nekoliko godina ova ideja je postala stvarnost, a podrška NATO-u je takođe bila velika. To najbolje pokazuje kako se društva mijenjaju.

NN: BiH i Bugarska su proistekle iz bivšeg komunističkog sistema. Koliko su iskustva u tom okruženju “blagoslov”, a koliko “prokletstvo” u našim nastojanjima da budemo dio evroatlantskog kluba?

ANGELOV: Takozvani komunistički sistem je samo tranzicijsko razdoblje, dio viševjekovne istorije, koju imamo i vi i mi ovdje na Balkanu. Istorija se teško može razmatrati objektivno u slučaju da joj pružamo emotivnu ocjenu. Moramo biti sposobni da napravimo razumne zaključke koje smo izvukli iz prošlosti u ime budućnosti. Prije oko 30 godina živjeli smo u prilično zatvorenom svijetu, a danas smo u periodu globalizacije. Tranzicija nije bila laka ni za koga od nas. Međutim, moramo gledati naprijed prema budućnosti.

NN: Bugarska slavi Dan državnosti. Kakve su Vaše poruke?

ANGELOV: Da, 3. marta, u ponedjeljak, Bugarska slavi Dan državnosti, 1878. godine ovog dana rođena je Treća Bugarska Kraljevina. Ali ona nosi tradiciju prošlih država, koje su se isto zvale Bugarska u prethodnih 14 vijekova. U svim tim vremenima naši su narodi u regionu međusobno sarađivali. Nekad su živjeli u samostalnim državama, a nekad su bili dio nekih carstava i kraljevina. Ali uprkos svemu tome, sve ovo vrijeme one su bile u Evropi i dio evropskog kontinenta. I to će tako biti i u budućnosti.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Dragan Mioković raskovao Ljubišu Ćosića: “Šu*** iz ulice Draže Mihailovića i s Mladićevim posterom…”

Ne stišavaju se reakcije na zahtjev gradonačelnika Istočnog Sarajeva Ljubiše Ćosića koji je jučer tražio od Grada Sarajeva i...

Možda vas zanima i ovo