Vlasnike najčešće nije moguće naći, a ni značajan broj firmi ne nalazi se na navedenim adresama. To je pokazala ranija kontrola Službe za poslove sa strancima BiH. Na prijavljenim adresama nisu bile čak 469 – od 692 ispitane firme.
Državljani zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike od 2012. godine do danas u Kantonu Sarajevo i okolini kupili su oko 15,3 miliona kvadratnih metara zemljišta. Pokazalo je to višemjesečno istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo. Zemljište i nekretnine kupovali osnivajući firme. Državljani BiH uglavnom su bili zastupnici ili posrednici u ovim firmama i trgovini. No, ko su i gdje se nalaze stvarni vlasnici luksuzno zamišljenih naselja koja postaju mahom ilegalna gradilišta?
Oko 160 firmi vlasnici su 15, 3 miliona kvadratnih metara zemljišnih parcela u Kantonu Sarajevo i okolini. Radi kupovine zemljišta i planirane izgradnje, mahom luksuznih naselja, ove firme masovno su osnivali državljani Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jordana, Sirije, Egipta, Libije… Značajan broj ilegalnih gradilišta vremenom je napušten. Probleme sve teže rješavaju opštinske vlasti. Pitanje je zašto se sa njima nisu suočili – pravovremeno.
“Investitori su namjeravali da nastave gradnju resorta ili zgrada, hotela, pojedinačnih objekata. Međutim, planovi nisu išli onako kako su oni smatrali da bi trebalo da idu. Mnogi su sada došli u pat poziciju jer nemaju dokumente koji su im potrebni za legalizaciju, odnosno legalan nastavak izgradnje”, kazala je Mirjana Popović, Centar za istraživačko novinarstvo.
Ogromnim interesom investitora iz arapskih zemalja za izgradnju turističkih i stambenih naselja u Bosni i Hercegovini bavio se i Amarildo Gutić. Novinar portala Žurnal autor je filma, znakovitog naziva, “Arapsko proljeće u Zlatnoj dolini”.
“Nakon upozoravajuće akcije Službe za poslove sa strancima – čini mi se da ostale institucije koje bi trebale brinuti o zakonitostima rada i svega što se dešava u toj oblasti – nisu uradile svoj posao. Mi još uvijek ne znamo da li su ta zemljišta i nekretnine kupljene ‘čistim’ novcem ili je u pitanju ‘pranje’ novca, ko stoji iza tih firmi, ko su vlasnici… I danas, kada odete na ta mjesta i pokušate stupiti u kontakt sa vlasnicima – to će biti vrlo teško”, istakao je Gutić.
Vlasnike najčešće nije moguće naći, a ni značajan broj firmi ne nalazi se na navedenim adresama. To je pokazala ranija kontrola Službe za poslove sa strancima BiH. Na prijavljenim adresama nisu bile čak 469 – od 692 ispitane firme. Bez regulisanog boravišnog statusa bilo je 158 vlasnika firmi, a za 113 osnivača ili suosnivača nije evidentiran ulazak u Bosnu i Hercegovinu.
“Mi smo tada pronašli nekoliko stranih državljana i njihovih firmi koji duguju ovoj državi milionske sume novca po osnovu poreza. Tada smo u akciju uključili i Poresku upravu, a akon toga i druge bezbjednosne agencije – prije svega SIPA-u. Kasnije su proistekle i neke istrage koje su završile na Tužilaštvu BiH”, izjavio je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.
Na sceni nisu samo investicije, niti turizam – stava je akademik koji je među prvima upozoravao na problematične implikacije arapskih ulaganja.
“Nisu to investicije kao što mnogi hoće da kažu, nije to ni turizam, već se prodaje – tlo pod nogama. U međuvremenu je počela prava navala, najezda migranata iz Azije i zemalja Afrike u BiH i to istovremeno sa prodajom ovoga grunta. Takođe istovremeno, na desetine mladih ljudi iseljava se iz BiH u Evropu, a mi prodajemo grunt i naseljavamo ovdje migrante. Rezultat će biti, ako ne danas, nema nikakve sumnje – biće fatalan u doglednoj budućnosti”, kazao je Esad Duraković, akademik.
Iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine su bez konkretnih podataka na upit novinara, a iz SIPA-e potvrda da su tokom 2017. godine postupali po naredbama ove institucije, izvještava televizija N1.