– U Bosni i Hercegovini treba hitno promovirati neovisno pravosuđe i jačanje struktura vladavine prava, također uz pomoć EU. Bilo je mnogo prijedloga za to, ali nikada nisu prihvaćeni – piše Standard
Milorad Dodik, šef SNSD-a, ne krije svoje osjećaje. On je očito na strani Rusije, unatoč ratu protiv Ukrajine. On je prije nekoliko dana na skupu u istočnobosanskom gradu Bijeljini najavio: “Živjela Srbija, živjela Rusija, živjela Republika Srpska!” Njegove pristaše glasno su pljeskale. Republika Srpska (RS) je manji dio Bosne i Hercegovine. A Dodik, koji je godinama pod američkim sankcijama, a sada ga sankcionira i Velika Britanija, blisko surađuje s Kremljom, piše austrijski Der Standard.
Upravo ta blizina režimu Vladimira Putina čini bosanskohercegovačkog političara faktorom rizika za cijelu regiju. Jer niko ne zna šta je tačno dogovorio s Kremljom i koji će biti njegovi sljedeći koraci. A Dodikov je cilj godinama bio da uništi državu Bosnu i Hercegovinu sa željom da se otcijepi od RS.
Mogući sudski spor
Prema riječima diplomata, Dodik bi uskoro mogao biti procesuiran za korupciju. Istrage se već vode u Bosni i Hercegovini. Odlučujući su, kaže se, dokumenti iz Srbije, prema kojima Dodik, između ostalog, posjeduje i vilu. Dokumenti bi, tvrde diplomati, mogli biti prebačeni u Bosnu i Hercegovinu ako predsjednik Srbije Aleksandar Vučić povuče podršku Dodiku. U svakom slučaju, problem scenarija bi bio što bi se stekao dojam da se ne radi o istragama neovisnog pravosuđa, već o političkim dogovorima Zapada s Vučićem.
Zapad i Vučić
Za državu Bosnu i Hercegovinu, međutim, uplitanje susjednih država Srbije i Hrvatske uvijek je bilo posebno štetno, jer narušava suverenitet Bosne i Hercegovine. Zapadni diplomati su ipak uvijek iznova poticali ovo uplitanje. Više puta su tražili od Vučića da utječe na Dodika. A Vučić je to, naravno, iskoristio da se pretvara da je veliki faktor stabilnosti na Balkanu. U svakom slučaju, rasprava o mogućem procesuiranju Dodiku pokazuje koliko se političar sada smatra opasnim i koliko su stranački politički interesi podrivali ustavnu strukturu u BiH. Neovisno pravosuđe ionako bi zapravo trebalo biti u mogućnosti otkriti slučajeve korupcije. U Bosni i Hercegovini treba hitno promovirati neovisno pravosuđe i jačanje struktura vladavine prava, također uz pomoć EU. Bilo je mnogo prijedloga za to, ali nikada nisu prihvaćeni.
Despot “štiti” Dodika
Dodik je sada očito zabrinut da bi njegova karijera mogla završiti prije izbora na jesen. Ispred njegovog imanja u Laktašima, nedaleko od Banje Luke, stoji ogromno crno oklopno vozilo Despot da “štiti” političara. Na vozilo je zalijepljena slika sveca. MUP Republike Srpske podigao je sigurnosno upozorenje Dodiku na najviši nivo. Dodika i njegovu porodicu navodno ugrožava “određena skupina”. Kažu da se boji “otmice”.
Konkurencija između EU-a i OHR-a
Predstavništvo EU-a i Ured visokog predstavnika (OHR) često su se međusobno nadmetali već dugi niz godina. Prvobitno je ured visokog predstavnika trebao biti raspušten i EU preuzeti. Ali budući da nacionalisti u BiH, uz podršku Srbije, Rusije i dijelom Hrvatske, žele nastaviti s prijetnjama i uništavanjem države BiH, OHR nikada nije zatvoren.
Uvjeti za to nikada nisu ispunjeni. Istodobno, EU je posljednjih godina izgubila kredibilitet i moć u šest država koje nisu članice EU-a na jugoistoku Europe jer nije ispunila svoja obećanja. Nacionalisti bosanskih Srba poput Dodika i njegovog SNSD-a više ne priznaju OHR, a Rusija više ne podržava tu instituciju i visokog predstavnika. I iz tog razloga će OHR-u biti teško provoditi odluke koje donosi u RS-u, naprimjer kada je u pitanju njihovo objavljivanje u Službenom listu RS-a. Rizik je i činjenica da je Dodik nedavno najavio da se vojna misija EU Eufor Althea u BiH više neće produžiti – godišnje produženje u Vijeću sigurnosti UN-a trebalo bi početkom novembra.
Dodik, kojeg treba shvatiti kao Putinovog glasnogovornika na Balkanu, jasno je dao do znanja da vojna misija, koja je nedavno pojačana, više neće moći jamčiti sigurno okruženje u Bosni i Hercegovini od sljedeće zime. Stoga se sada promišljaju prema kojima bi NATO trebao preuzeti tu funkciju. U Bosni i Hercegovini postoji predstavništvo NATO-a i mandat bi se mogao proširiti.
Njemački političar CDU-a Michael Brand nedavno je za njemački dnevnik TAZ izjavio da je osovina između Republike Srpske preko Srbije i Rusije “osovina sposobna za rat”. Brand kaže za Eufor:
“Najava jačanja europskih Eufora nema učinka jer mandat ističe za nekoliko mjeseci, a produženje neće uspjeti zbog ruskog veta u Vijeću sigurnosti UN-a. Ove sedmice generalni sekretar NATO-a izričito je spomenuo zaštitu Bosne od strane NATO-a. NATO ima pravo na to od Daytonskog sporazuma. NATO mora vojno osigurati mir (…) ako želimo učinkovito spriječiti sljedeći rat u Europi.”
Hrvatska ne smije ugroziti Bosnu i Hercegovinu
Brand je također bio kritičan prema ulozi Hrvatske. Hrvatska je posljednjih mjeseci masovno podržavala stranku HDZ u BiH koja je uz pomoć predstavnika EU htjela promijeniti izborni zakon kako bi ubuduće samo HDZ-ov političar mogao obnašati dužnost člana Predsjedništva BiH. HDZ-ovo lobiranje u europskim institucijama također je na vrlo plodnom tlu jer je vrlo malo država EU ozbiljno zabrinuto za Bosnu i Hercegovinu i ima dovoljno stručnosti.
Brand je sada o Hrvatskoj u TAZ-u rekao da je premijer Andrej Plenković “pod pritiskom ekstremnih nacionalista”. U međunarodnom pravu i u Europi, međutim, vrijedi nepovredivost granica.
“Hrvatska više ne smije aktivno ugrožavati ustav i državnost susjedne države, ni izvana ni iznutra, već naprotiv mora vlastitim ekstremistima pokazati granice”, piše Der Standard.