Petak, 5 ožujka, 2021

Beogradski analitičar zabrinut: “Vijest o razgovoru između Bidena i Mereklove o prioritetima zajedničkog djelovanja na Zapadnom Balkanu nije dobra za nas”

Nemojte propustiti

Policija od danas pojačano kontrolira poštivanje mjera, kazne i do 1.500 KM

Ministar MUP-a KS Admir Katica je pozvao građane da od danas poštuju naredbe i upozorenja policijskih službenika i da...

Čerkez upravo saopštio: Situacija je izuzetno loša; Nekoliko dana nas dijeli od lockdowna

Goran Čerkez ističe da zdravstveni sistem nije nikad bio u težoj situaciji i da je veliki broj oboljelih među...

Forto predstavio nove mjere: Zbog pogoršane epidmiološke situacije uvode se Covid redari, produžuje se period trajanja izolacije na 14 dana

Zaključkom Vlade KS je zatraženo donošenje mjere kojom će svaka osoba koja ulazi u BiH biti obavezna posjedovati PCR...

Meteorolog Sladić najavio dolazak snijega u BiH: Evo kada i gdje će padati

Nedim Sladić, meteorolog, rekao je za medije da će predstojeća promjena vremena u Bosni i Hercegovini biti kratkotrajna. Kako...

Iako su brojni analitičari prognozirali da novom američkom predsjedniku Joe Bidenu Balkan neće biti visoko na skali prioriteta, on ih je iznenadio i razuvjerio. Bijela kuća je objelodanila da je među šest prioriteta nove administracije i Zapadni Balkan. To znači da Srbija mora da bude spremna na nove izazove prije svega oko Kosova, pišu beogradski mediji.

Koliko god loše izgledalo to što je Zapadni Balkan među prioritetima američke spoljne politike, što podrazumijeva postizanje sveobuhvatnog sporazuma između Beograda i Prištine, intenzitet pritisaka na Srbiju ipak ne može da bude prejak, ni predugo da traje, smatra Aleksandar Gajić iz beogradskog Instituta za evropske studije.

Poslije telefonskog razgovora predsjednika Bidena sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel Bijela kuća je saopštila da je među šest prioriteta američke spoljne politike i Zapadni Balkan. Pitanje postizanja sporazuma između Beograda i Prištine našlo se tako, rame uz rame, Avganistanom i Rusijom, Kinom, Iranom i Ukrajinom, gdje američka administracija vidi najveće probleme koje bi da rješava.

– Vest o razgovoru između Bidena i Mereklove o prioritetima zajedničkog delovanja u spoljnoj politici vezano za Zapadni Balkan nije dobra za nas. Ona govori o njihovoj nameri da koordinirano vrše pritisak na srpsku stranu ne bi li se mogao postići sveobuhvatni sporazum koji bi posredno doveo do priznanja Kosova i Metohije kao nezavisne države i ono postalo članica međunarodnih organizacija – ističe Gajić za Sputnjik koji ipak napominje da je za njega sve ovo očekivano.

S obzirom na navedene ostale prioritete, prostor Zapadnog Balkana i američka i njemačka spoljna politika vide kao onaj na kome se lakše može doći do cilja, nego u drugim slučajevima. Mnogo teže će to ići sa Iranom, Ukrajinom… gde oni imaju razmimoilaženja o strateškim interesima, zato je razumljivo stavljanje Zapadnog Balkana na spisak, objašnjava Gajić.

On, međutim, smatra da je i to podudaranje interesa ograničeno.

– Ovde dolazi do delimičnog preklapanja, ali privremeno, jer će u jednom trenutku doći do konfrontiranja u odnosu na velike sile u Savetu bezbednosti UN koje podržavaju poziciju Srbije po pitanju Kosova i Metohije. Ja mislim da između Nemačke i Amerike po pitanju spoljne politike na prostoru cele Evrope pa i Zapadnog Balkana zapravo nema suštinske podudarnosti. Sada se radi o taktičkoj podudarnosti da se na štetu Srba ostvare neki interesi, ali dugoročno njihovi interesi se ne podudaraju – ocjenjuje on.

Podsjeća i da se Merkelova povlači sa političke scene i da je pitanje kakva će vlada biti formirana nakon septembarskih izbora u Njemačkoj. Zato se, kaže, može očekivati i da će ta njihova unisonost i napor da zajednički djeluju početi da slabi.

– S druge strane, očekum da će i Biden imati velike probleme na unutrašnjem planu u Americi i da neće moći sa tolikim žarom da se usredsredi na spoljnopolitičko delovanje ni na Balkanu, ni drugde, ali i da će ga neki drugi prioriteti u spoljnoj politici više okupirati. Mislim da je ovaj njihov dogovor da prioritetno deluju i na Balkanu nešto što privremeno može da oteža poziciju Srbiji. Srbija, pak, mora da se okrene onim igračima koji joj više pomažu, da se odupre svim pritiscima u predstojećem periodu – ocjena je Gajića.

On računa da intenzitet tih njihovih pritisaka na Beograd ne može biti prejak i ne može predugo da traje.

Na pitanje kakav bi trebalo da bude odgovor Srbije poslije ovakvog podudarnog stava Amerike i Njemačke, Gajić je to jednostavno definisao – ulaziti u pregovore, ali ne ići ka krajnjim zaključcima.

On smatra da ne treba popuštati, da treba biti spreman na dalje razgovore, na djelimičan kompromis, ali ne na sopstvenu štetu. Treba odbijati apriori da se Srbija stavi pred svršen čin da prizna sveobuhvatni sporazum dok albanska strana prethodno ne ispuni sve ono što je obećala. A ona, kako primjećuje, ne samo što to nije ispunila nego ni nema namjeru to da učini.

– Na Kosovu predstoje izbori. Dok se formira njihova vlada stvar će duboko ući u proleće. Beograd jednostavno treba da ne odbija pregovore, a da u njima istovremeno ima i fleksibilan i čvrst stav. U slučaju da pritisci postanu neizdrživi Srbija takođe ima opciju da raspiše izbore i da tako opet prolongira stvari do neke povoljnije klime – smatra Gajić.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Da li je ovaj put pretjerala? Jelena Karleuša opet osvanula kao od majke rođena, pljušte komentari na sve strane

Srbijanska pjevačica Jelena Karleuša veoma je aktivna na društvenim mrežama. Karleušu samo na Instagramu prati više od 2,3 miliona obožavalaca,...

Možda vas zanima i ovo