Ekonomisti na ovu pojavu gledaju kao na psihološki domino efekat u kojem se, mimo svake logike, mijenja domaća valuta u eure. Saša Grabovac, direktor Udruženja ekonomista SWOT kaže da su građani kroz pandemiju, a sada i globalnu krizu postali nesigurni i kupovinom deviza žele da se zaštite.
U mjenjačnicama u Bosni i Hercegovini udvostručena je potražnja za stranim valutama.
Građani u strahu zbog globalne krize masovno mijenjaju konvertibilne marke, najčešće u švicarske franke, eure i dolare. Ekonomisti savjetuju da nema efekta mijenjati marke u eure, zbog fiksnog kursa.
Potražnja je duplo veća nego prije rata u Ukrajini, kaže jedan od vlasnika mjenjačnice u Banjoj Luci. Dobro smo uvezani, navodi on, i ako nestane neka od stranih valuta, za nekoliko sati i to riješimo, tako da kupci u toku dana dobiju tražene devize. Pred kameru nije želio, kao ni njegove kolege, jer kako kažu, rade s novcem i ne žele probleme, piše BHRT.
Iz Centralne banke i Udruženja banaka Bosne i Hercegovine poručuju građanima da nema razloga za strah i zamjenu konvertibilnih maraka u strane valute.
– Nema realnog i opravdanog razloga za zamjenu konvertibilnih maraka u eure. Kurs konvertibilne marke u odnosu na euro je fiksan. Domaća valuta, monetarni i bankarski sistem su stabilni i građani nemaju razloga za strah – navode iz Centralne banke BiH.
Berislav Kutle, predsjednik Udruženja banaka BiH, kaže da koliko ima maraka u opticaju toliko rezerve eura ima Centralna banka.
– Svaka marka na bh. tržištu je pokrivena i svaki euro je pokriven markom. Do promjene je nemoguće doći – rekao je.
Ekonomisti na ovu pojavu gledaju kao na psihološki domino efekat u kojem se, mimo svake logike, mijenja domaća valuta u eure. Saša Grabovac, direktor Udruženja ekonomista SWOT kaže da su građani kroz pandemiju, a sada i globalnu krizu postali nesigurni i kupovinom deviza žele da se zaštite.
– Ukoliko građani žele da se zaštite od valutnog rizika bolje bi bilo da jedan dio promijene u drugu valutu, švicarski franak ili dolare – rekao je.
Sagovornici BHRT-a ne preporučuju građanima da kupuju strane valute i veće količine novca drže u kućama. Upozoravaju da, osim što nepotrebno plaćaju proviziju, izlažu se i riziku od krađe.