Utorak, 3 kolovoza, 2021

BiH hvata priključak za odtutnjalim EU vozom

Nemojte propustiti

Ako bi Bosna i Hercegovina uspjela da do kraja ove, odnosno početkom 2016. godine, podnese aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji, s namjerom da 2017. godine dobije kandidatski status, bio bi to rekordan vremenski razmak od apliciranja do kandidature u odnosu na iskustva zemalja na zapadnom Balkanu, koje su to uspjele za oko dvije godine, izuzev Albanije, kojoj je trebalo više od pet godina.

Predsjedništvo BiH je, nakon sjednice održane u četvrtak, zadužilo Savjet ministara BiH da za narednu sjednicu dostavi izvještaj o pripremljenosti BiH za predaju zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji, koji će, kako je saopšteno, BiH podnijeti najkasnije do 31. decembra 2015. godine.

Istog dana, Predsjedništvo BiH je informisalo Valentina Incka, visokog predstavnika u BiH, o namjeri da BiH početkom naredne godine podnese zahtjev za punopravno članstvo, kao i Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH, juče u Sofiji, prilikom razgovora sa Đorđem Ivanovim, predsjednikom Makedonije. U naredna 83 dana, koliko nas sa današnjim danom (subota) dijeli od roka postavljenog u Predsjedništvu BiH za apliciranje, pored izvještaja o pripremljenosti BiH za predaju zahtjeva za članstvo u Evropskoj uniji koji Savjet ministara BiH priprema za narednu sjednicu, moraće se krajnje ekspeditivno riješiti neka od ključnih pitanja.

Miloš Šolaja, profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci u oblasti međunarodnih odnosa, pojašnjava kako odgovorni u BiH treba da budu svjesni da i od statusa kandidata do punopravnog članstva mogu proći godine.

S tim u vezi on podsjeća na važnost napredovanja zemlje u suštinskim procesima, odnosno u reformama i obavezama koje su stavljene pred nju.

“Za to je potrebna politička volja na unutrašnjem planu, koja je neophodna i za uspjeh tih procesa. Aplikacija je formalni čin, ali koliko je zemlja napredovala u reformama, to je pokazatelj koliko je udaljena ili blizu od kandidature, odnosno članstva. Pristup države EU određuje uspjeh procesa koje ona čini na tom putu i politička volja, kao preduslov svega”, dodaje on.

Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i Evropske unije stupio je na snagu 1. juna 2015. godine, što je i opšti preduslov za razgovore o podnošenju aplikacije za članstvo u EU, a zatim i kandidaturu. Nakon toga, u narednih nekoliko mjeseci, uslijedilo je usvajanje Akcionog plana, Mehanizma koordinacije, Reformske agende.

“Najvažnije je da smo nakon aktiviranja SSP-a i usvajanja Akcionog plana još jednom potvrdili izraz aktivizma, koji je neupitan na putu BiH ka EU. Veoma sam oprezan sa datumima, ali ipak smatram da je realno ispoštovati rok koji je Predsjedništvo BiH postavilo pred sve nas do početka naredne godine, ako se nastavi raditi intenzivno na tom planu. Međutim, i osim toga, od same brzine i datuma, važno je koliko ćemo mi uraditi i važno je da se na to fokusiramo”, napomenuo je Igor Crnadak, ministar spoljnih poslova BiH.

Sprovođenje reformi, koje su kao zadatak stavljene pred oba entiteta, bio bi formalno-pravni preduslov za aplikaciju, na koju pozitivan odgovor može uslijediti ako je prioritetno riješeno pitanje implementacije presude “Sejdić i Finci”, što zavisi i od lidera stranaka, odnosno vladajuće elite, prije svega u FBiH. Zatim i Izborni zakon, Zakon o radu…

“Prije svega, dobra je namjera Predsjedništva BiH, koju pozdravljam. Bojim se, međutim, da je u ovom trenutku više plasirana nekako da se dopadne javnosti, nego što je plod ili rezultat stvarne analize. Jer, Predsjedništvo BiH može imati namjeru, ali je upitno koliko je ona realna i sprovodiva, s obzirom na sva pitanja koja su i dalje na čekanju, i pored primjene presude ‘Sejdić i Finci'”, napominje za “Nezavisne” Dušanka Majkić, državni poslanik SNSD-a.

Agenda je, kako napominje, obavezala entitete, tako da je, kako tvrdi, samo njihova realizacija mjerodavna za postavljanje rokova.

Preduslovi

Mladen Ivanić, član Predsjedništva BiH, ranije je ocijenio da je moguće da BiH dobije i kandidatski status 2017. godine, ako dvije vlade završe reforme, mehanizam koordinacije, što je po njemu preduslov za aplikaciju prije svega, kao i pitanje “Sejdić i Finci”.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Brojne organizacije kritikovale hrvatski mehanizam za nadzor granice

Sporno je što će, prema informacijama nevladinih organizacija, mandat mehanizma biti ograničen na policijske stanice blizu granice i graničnih...

Možda vas zanima i ovo