Ovogodišnja rata prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) iznosi 159,5 miliona KM, a prema Evropskoj investicionoj banci 136,3 miliona maraka.
Bosna i Hercegovina će ove godine potrošiti gotovo 450 miliona maraka više za otplatu državnog vanjskog duga u odnosu na prošlu godinu, piše Capital.
Prošle godine je za godinu dana za otplatu duga bilo neophodno 819,1 miliona KM, dok će ove godine prema procjenama iz Prijedloga budžeta BiH biti potrebno 1,2 milijarde maraka.
Podsjetimo, ukupan vanjski dug BiH je na kraju 2022. godine iznosio 9,8 milijardi maraka.
Obaveze prema MMF-u porasle za skoro 200 miliona KM
Kada govorimo o kreditorima, najveće obaveze za otplatu vanjskog duga BiH ove godine ima prema Svjetskoj banci odnosno prema njenom udruženju za razvoj (IDA) i to u iznosu od 245,4 miliona KM.
S druge strane, najveći rast obaveza po dugu je onaj prema MMF-u, te su obaveze za otplatu duga BiH prema tom kreditoru sa 48,2 miliona KM koliko je za njihovo izmirenje bilo predviđeno prošle godine porasle na 241,7 miliona maraka.
Značajno je porastao i dug prema Evropskoj komisiji, pa je tako godišnja rata prema ovoj instituciji prošle godine iznosila 27,1 milion KM, a ove godine gotovo 100 miliona maraka više, odnosno 120,9 miliona KM.
Ovogodišnja rata prema Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) iznosi 159,5 miliona KM, a prema Evropskoj investicionoj banci 136,3 miliona maraka.
Za otplatu vanjskog duga Republike Srpske ove godine planirano je skoro 150 miliona maraka više nego prošle godine, kada je za te namjene potrošeno 266,5 miliona KM, dok će ove godine izdvajati 409,7 miliona maraka.
Umjesto prošlogodišnjih 538,3 miliona maraka, za servis vanjskog duga FBiH potrebno je 807 miliona KM.
Za otplatu vanjskog duga Distrikta Brčko ove godine planirano je 11,2 miliona maraka, dok je prošle godine bilo 8,3 miliona KM.
I institucije BiH su značajno povećale godišnju ratu za otplatu vanjskog duga i ona ove godine iznosi 17,8 miliona KM, umjesto prošlogodišnjih 5,9 miliona maraka.
Gavran: Krediti svake godine odnose sve više novca
Ekonomski analitičar Igor Gavran za CAPITAL ističe da se dešava upravo ono što je očekivano, a to je da prečesta zaduživanja vlasti pravdana niskom zaduženošću i povoljnim kamatnim stopama na kraju ipak imaju posljedice, a one su ubrzan rast obaveza koje svake godine odnose sve više novca, koji se mogao iskoristiti za podršku privredi i građanima BiH.
„Najveću razliku ove godine predstavljaju obaveze prema MMF-u, što je sigurno i jedan od razloga zašto nas savjetuju protiv antiinflatornih mjera koje makar i privremeno umanjuju javne prihode, Evropskoj komisiji i Svjetskoj banci (IDA), dok su ostale obaveze na približnom nivou od ranije“, kazao je Gavran.
Naveo je da se dio rasta godišnjih obaveza može objasniti i kursnim razlikama, a one kod kojih je ugovorena varijabilna kamatna stopa i promjenama kamata, ali ipak, kako kaže, najveću razliku čine nove obaveze, odnosno vraćanje novijih dugova koji dolaze na naplatu.
„Naravno, po starom običaju domaćih vlasti, većina ovih kredita nije utrošena na najbolji način i nisu stvoreni novi prihodi kojima bi se sada te obaveze izmirivale već se umanjuju sadašnja raspoloživa sredstva i ograničava potencijal za rast i razvoj domaće ekonomije. Bojim se da će dalji rast obaveza navesti vlasti na nova zaduživanja jer obično nisu imali pametniji odgovor od toga, odnosno na prebacivanje tereta na buduće generacije ili barem na one koji preuzimaju vlast poslije njih, a na kraju uvijek na građane i privredu“, izjavio je Gavran.
Kaže da je iluzija bez ikakve praktične utjehe da i dalje teorijski relativno nismo zaduženi, jer su sredstva koja već izdvajamo za otplatu međunarodnih obaveza ogromna i drastično umanjuju potencijal koji imamo, a trend sve većih obaveza se nastavlja.