BiH je na dnu ljestvice europskih zemalja po broju obavljenih transplantacija organa, pa su oboljeli uglavnom primorani spas tražiti u inozemstvu, gdje plaćaju visoke cijene operacija, istaknuto je u Vitezu na tribini “Bolest unutarnjih organa – Transplantacija kao spas”.
Tribina je održana u okviru 6. Međunarodnih susreta dijaliziranih i transplantiranih osoba koje organizira Udruga dijaliziranih i transplantiranih bolesnika Federacije BiH.
Predsjednik ove udruge Tomislav Žuljević kazao je da su razlozi izuzetno malog broja transplantacija u BiH, među ostalim, nerazvijena svijest o važnosti darivanja organa nakon smrti, duge liste čekanja i loši zakoni.
– U Federaciji BiH samo bliža rodbina može darivati organe, dakle otac majka, brat, sestra i odnedavno supružnici. Ja sam se morao preseliti u Hrvatsku kako bi mi sestrić dao bubreg i ne shvaćam zašto to ne bi bilo omogućeno i kod nas ukoliko će spasiti nečiji život – kaže Žuljević.
Mnogi oboljeli iz BiH spas vide u Hrvatskoj, koja je među vodećim zemljama po broju trasnplantacija, ali prof. dr. sc. Mirjana Sabljar- Matovinović iz Kliničke bolnice “Merkur” Zagreb podsjeća kako pravo na uvrštavanje na listu za dobijanje organa imaju samo osobe sa hrvatskim državljanstvom koje najmanje šest mjeseci borave u toj državi, dok ostali moraju platiti transplantaciju.
– Možda će doći do promjene zakonske regulative, ali situacija je ternutno takva da ne možemo stavljati na listu ljude koji nisu boravili šest mjeseci u Hrvatskoj i koji nemaju domovnicu – kaže
Sudionici Susreta u Vitezu nadaju se kako će napredak u oblasti transplantacije u BiH biti postignut memorandumom kojim se osniva Mreža transplantiranih jugoistočne Europe.
Potpisinici ovog memoranduma su udruge iz Slovenije, Srbije, Hrvatske i BiH što može biti, kako navode organizatori, veoma kroisno za BiH s obzirom na to da su Slovenija i Hrvatska članice Europske unije (EU), odnosno Eurotransplanta.
Međunarodni susreti dijaliziranih i transplantiranih osoba trajat će u Vitezu do nedjelje, a sudjeluju predstavnici Slovenije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Rumunjske i BiH.