Srijeda, 23 lipnja, 2021

Bijela kuga u bivšoj Jugoslaviji: Srbija za 10 godina izgubila pola miliona stanovnika, pozitivna slika u Federaciji BiH

Nemojte propustiti

Vijest Republičkog zavoda za statistiku da se broj stanovnika Srbije u proteklih godinu danas smanjio za 59.676 ljudi, što je broj stanovnika jednog nešto većeg grada zapadnog Balkana, izazvala je šok u ovoj zemlji u kojoj je u 2012. godini živjelo 7.199.077 stanovnika, javlja Anadolija.

Ilustracija
Ilustracija

Takve informacije Republičkog zavoda Srbije podgrijale su ranije procjene stručnjaka da će Srbi, ako se ovako nastavi, nestati za 500 godina ili, kako je ranije ocijenila demografkinja Biljana Spasić, autorica knjige „Zašto Srbi nestaju”, postati manjina u svojoj državi.

Prema informacijama Republičkog zavoda za statistiku Srbije, stopa nataliteta je 9,3 posto, mortaliteta 14,2 posto, a stopa prirodnog priraštaja je -4,9 posto! Prema istom izvoru, prirodni priraštaj stanovništva Republike Srbije u 2011. godini iznosio je -37.337, a u 2012. godini -35.143.

Općine u kojima je stopa mortaliteta najniža su: Bujanovac (10,0‰), Preševo (9,5‰), Sjenica (8,8‰), Novi Pazar (8,1‰) i Tutin (7,2‰) u kojima, zanimljivo, mahom žive Bošnjaci i Albanci. Stopa prirodnog priraštaja u 2012. godini pozitivna je u samo osam općina: Beograd – Grocka, Zvezdara, Surčin, Novi Sad, Sjenica, Novi Pazar, Tutin i Preševo.

”Depopulacione tendencije stanovništva s negativnom stopom rasta i negativnim prirodnim priraštajem zabeležene u regionu Vojvodine početkom 80-ih godina prošlog veka, a u ostalom delu Srbije početkom 90-ih, se i dalje odvijaju, a prema izloženim indikatorima i prema projekciji broja stanovnika, odvijaće se i u budućnosti”, ocijenjeno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

Ova informacije iznova otvaraju pitanje ”bijele kuge” u Srbiji i to da li Srbi nestaju? Na ova pitanja proteklih dana nastoje naći odgovor i demografi iz Srbije.

”Prirodni priraštaj je takav kakav je. On raste u tom negativnom smislu. Prošle godine je bio, istina, nešto veći, oko 37.000, a sada je 35.000. Ali, definitivno, bar u ovih 10 posljednjih godina, Srbija gubi još nekih 15 ili 20 hiljada ljudi dodatno usled migracija. Izvesno je, dakle, da je od prošlog popisa 2002. godine do ovog posednjeg 2011. godine, broj stanovnika u Srbiji smanjen negde između 450 i 500 hiljada ljudi. To se ne vidi direktnom uporedbom, jer raniji popis nije obuhvaćao interno raseljena lica sa Kosova, a ovaj jeste”, kazao je u razgovoru za agenciju Anadolija dr. Vladimir Nikitović, naučni saradnik Centra za demografska istraživanja iz Beograda.

Razloge, kako kaže, treba tražiti u nedovoljnom rađanju, jer je Srbija već 50 godina ispod razine proste reprodukcije. Drugi razlog je, ističe, emigracija koja je pojačana od 90-tih.

”To zbog priliva izbeglica nije bilo vidljivo. Ali, oni koji nisu hteli da vide, sad mogu da vide. To je, nažalost, nešto što se očekuje i u narednim decenijama da se događa sa stanovništvom Srbije”, dodao je dr. Nikitović.

Nadalje, objašnjava kako čak i optimistični scenariji koje su radili stručnjaci Centra za demografska istraživanja iz Beograda ukazuju da će se broj stanovnika u Srbiji do 2050. godine smanjiti za oko dva miliona stanovnika!

”Govorim o Srbiji bez Kosova, jer ne uključujemo te podatke… Dakle, sa sadašnjih 7,2 miliona, broj stanovnika bi se smanjio na 5,1 milion stanovnika u Srbiji. To je jedan optimistički scenarij. Smanjenje može biti i manje, a u nekom najboljem slučaju, kada bi se provodile sve populacione politike, dakle, porast rađanja i da Srbija prestane da bude emigraciona država, to bi smanjenje bilo minimum milion stanovnika do sredine ovog veka”, istakao je naučni saradnik Centra za demografska istraživanja iz Beograda.

Prema većini pokazatelja, Srbi su zadnja nacija po stopi nataliteta u Evropi. U Srbiji je 2012. godine rođeno 67.257 beba, ali statistike pokazuju da godišnje u Srbiji abortira između 200 i 300 hiljada majki. S druge strane, 800 hiljada majki ne može roditi zbog neplodnosti protiv koje se bore medicinskim putem.

Posljedica niske stope prirodnog priraštaja je gašenje više od hiljadu naselja na području Srbije samo u posljednjih nešto više od deset godina. Taj trend se nastavlja. Pražnjenje sela, pogotovo na istoku Srbije, posljedica je migracija u gradove.

Prema ranijim izvještajima srbijanskih medija, u nekoliko stotina sela nije rođeno nijedno dijete. Prema riječima demografkinje Biljane Spasić, Srbija ima oko 300 škola sa po samo jednim đakom i oko 250.000 neoženjenih muškaraca starosti do 40 godina.

Republika Hrvatska, koja je u 2010. imala 4.418.000 stanovnika, bilježi negativan prirodni priraštaj od dva posto. Negativni trend rasta populacije nije izbjegla ni Bosna i Hercegovina (BiH), treća po brojnosti zemlja u regionu, sa procjenom od oko 3.839.737 stanovnika.

Pozitivna slika u Federaciji BiH

BiH je u 2010. godini zabilježila negativan prirast stanovništva od 0,4 posto, s tim što je u Republici Srpskoj (RS) stopa negativna, a u Federaciji BiH pozitivna. Republika Srpska, koja ima blizu 1,4 miliona stanovnika, ima negativan prirodni priraštaj posljednjih deset godina. Statističari u RS-u tvrde kako se broj stanovnika tog entiteta iz godine u godinu smanjuje za broj stanovnika jedne manje općine, odnosno za oko tri hiljade. Prošle godine stanovništvo RS-a smanjivalo se po stopi od 2,9 posto.

U Federaciji BiH stanje je značajno drugačije. Prema zvaničnoj procjeni, u FBiH živi oko 2,3 miliona stanovnika i još uvijek se bilježi blagi porast broja stanovnika po stopi od 0,6 posto (podatak iz 2011.).

Pozitivan prirodni priraštaj je, prema posljednjim podacima, u Tuzlanskom kantonu (TK), Sarajevski kanton (KS) nekoliko godina unazad ima negativan trend, dok je u Bosansko-podrinjskom kantonu (Goražde) prošle godine zabilježen „evropski prosjek”, odnosno nulta stopa prirodnog priraštaja.

Za razliku od Srbije, Hrvatske i dijela BiH, Kosovo, Crna Gora i Makedonija su, prema statističkim pokazateljima, zemlje rastuće populacije. Sa procjenom broja stanovnika od oko 1,7 miliona, Kosovo je prema posljednjem zvaničnom podatku iz 2010. godine, imalo prirodni priraštaj od 12 posto.

I prema rezultatima istraživanja Svjetske banke (WB) na temu “Pokazatelji svjetskog razvoja”, najveću stopa rasta prirodnog priraštaja među zemljama Balkana zabilježit će Kosovo.

Naime, prema najnovijim podacima WB, u periodu od 2010. do 2020. godine nova evropska država će zabilježiti godišnji rast stanovništva od 0,7 posto, što je ujedno i jedan od najvećih procenata na evropskom nivou. Poslije Kosova slijedi Albanija, gdje će, kako se navodi, u istom periodu biti zabilježen rast prirodnog priraštaja od 0,2 posto na godišnjoj osnovi.

U narednih nekoliko godina prirodni priraštaj i u Makedoniji, gdje, također, postoji značajan broj albanskog stanovništva, bit će 0,0, što znači da će ta zemlja imati jednak broj umrlih i rođenih.

Međutim, u preostalim zemljama regiona, odnosno bivše Jugoslavije, predviđa se izrazito negativan prirodni priraštaj do 2020. godine. Tako će, prema procjenama WB, u Srbiji u navedenom periodu negativan prirodni priraštaj iznositi 0,2 posto na godišnjoj osnovi. Poslije Srbije, slijedeća zemlja koja posljednjih godina bilježi izrazito negativan prirast stanovništva je Hrvatska, u kojoj će do 2020. godine negativan prirodni priraštaj iznositi 0,3 posto.

Izvor: Oslobođenje

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Draško Stanivuković: Benjamina Karić je svojim dolaskom pokazala koliko cijeni Banja Luku

Stanivuković je na svojoj Facebook stranici napisao da su pokazali sve ljepote Banja Luke. Gradonačelnica Sarajeva i gradonačelnik Banje Luke,...

Možda vas zanima i ovo