Bosna i Hercegovina je nekada imala kopnenu granicu sa Italijom, a Hrvatska, Srbija i Slovenija su izlazile na okean. Doduše, prije “samo” 300 miliona godina.
Najnovija mapa Pangeje, superkontinenta koji je postojao prije 300 miliona godina, pokazuje, naime, gdje bi na ovoj ogromnoj drevnoj kopnenoj masi bile smještene savremene države. Ako je vjerovati ovom rasporedu, Srbija je u to vrijeme zaista izlazila na more.
Na istoj mapi može se vidjeti i da se SAD graničio sa Sjevernom Afrikom, dok je obala Meksičkog zaljeva bila preko puta Kube. Zanimljivo je da su autori karte među “države” svrstali i Kosovo, koji je na mapi odvojeno od Srbije.
Prema fosilnim dokazima, prije 300 miliona godina postojao je samo jedan kontinent – Pangeja, okružen jednim jedinstvenim okeanom – Pantalasom.
Ovaj koncept superkontinenta prvi je iznio njemački naučnik Alfred Vegener, koji je, proučavajući ivice zasebnih kontinenata, zaključio da izgedaju kao da su nekada bile spojene – poput dijelova ogromne slagalice.
Kopnena masa koju je on nazvao Prakontinentom (njemački: Urkontinent) razdvojila se u zasebne dijelove tokom procesa koji se naziva razmicanjem kontinenata.
Vegener je svoju ideju iznio 1912, ali njegove kolege su je u to vrijeme odbacile, da bi široko pihvaćena postala tek pedesetih godina dvadesetog vijeka. Prema Vegeneru, proces razmicanja kontinenata započeo je u periodu trijasa, prije oko 200 miliona godina, i odvijao se u fazama, sve dok nisu formirani današnji zasebni kontinenti.
Mapa Pangeje postavljena je na Reditu, i već je izmamila komentare poput “Što bi ovaj kontinent imao dobar sistem željeznica”, ili pak: “Brazil bez morske obale? Drago mi je što smo se razišli!”
Izlaz na more Brazilu su, naime, blokirale Bolivija i Argentina, sa druge strane se graničio sa Nigerom i obalom Slonovače, a SAD je za najbliže susjede imao Mauritianiju i Maroko.
Ako je suditi po komentarima ljubitelja geografije, bilo bi zanimljivo da se vidi kako bi svijet izgledao da su neki od ovih neočekivanih susjeda ostali zajedno.
(Blic)