Sporno je što će, prema informacijama nevladinih organizacija, mandat mehanizma biti ograničen na policijske stanice blizu granice i graničnih prijelaza, a većina spornih postupaka hrvatskih vlasti događa se dalje od njih
Human Rights Watch, Amnesty International i druge nevladine organizacije kritizirale su u utorak novi mehanizam Hrvatske za nadzor granice, a izražena je zabrinutost u pogledu nezavisnosti i efikasnosti tijela.
“Nedavni medijski izvještaji i službene izjave o novouspostavljenom mehanizmu za nadzor granice u Hrvatskoj izazivaju ozbiljnu zabrinutost, posebno u pogledu mandata, učinkovitosti i nezavisnosti tijela”, navodi se u saopćenju koje potpisuju Amnesty International, Are You Syrious, Centar za mirovne studije, Danish Refugee Council, Human Rights Watch, International Rescue Committee, Refugee Rights Europe i Save the Children, prenosi Hina.
“Hrvatska vlada objavila je da su pregovori o mehanizmu završeni, ali nije javno otkrila daljnje pojedinosti o njegovoj strukturi ili funkcioniranju”, dodaje se.
Nezavisni mehanizam bi trebao pratiti postupanje policijskih službenika prema nezakonitim migrantima, nakon više izvještaja nevladinih organizacija o kršenju prava migranata na granici, što vlada Hrvatske odbacuje. Osnivanje mehanizma ranije je predložila Evropska komisija.
“Svaki mehanizam za nadzor granica trebao bi biti nezavisan zakonski i u praksi te imati dovoljno resursa i snažan mandat za nadzor operacija povezanih s granicom bilo gdje na teritoriju države”, stoji u saopćenju nevladinih organizacija.
Sporni mandat
Sporno je što će, prema informacijama spomenutih nevladinih organizacija, mandat mehanizma biti ograničen na policijske stanice blizu granice i graničnih prijelaza, a većina spornih postupaka hrvatskih vlasti događa se dalje od njih, navodi se u saopćenju.
Prigovor je upućen i u pogledu uključenosti drugih institucija i organizacija u tijelo.
“Kako bi mehanizam bio vjerodostojan i učinkovit, potrebno je uključiti nezavisne institucije ili organizacije koje imaju iskustvo monitoringa – poput organizacija civilnog društva, agencija Ujedinjenih naroda i nacionalnih institucija za ljudska prava – koje finansijski ne ovise o vladi”, poručuju nevladine organizacije i dodaju da bi mehanizmi koji ne poštuju takve standarde mogli poslužiti kao negativni presedan za buduće mehanizme nadzore granice, čime bi potkopali napore Evropske komisije za okončanjem nasilja na vanjskim granicama Unije.
“Komisija bi trebala aktivno analizirati i procijeniti mehanizam kako bi osigurala da hrvatske vlasti uspostave sistem koji može vjerodostojno pratiti poštivanje zakona EU-a u graničnim operacijama te bi trebala pružiti političku i finansijsku podršku samo sistemu koji ispunjava te kriterije”, dodaje se.