Nedjelja, 9 svibnja, 2021

Brojni nedostaci probnog popisa

Nemojte propustiti

Popis stanovništva je jedna od najvažnijih aktivnosti koje BiH treba da uradi s ciljem ispunjavanja elemenata za pristup Evropskoj uniji

Foto: Anadolija
Foto: Anadolija

Popis treba kvalitetno uraditi u skladu sa međunarodnim standardima i preporukama i u skladu sa interesima BiH, da li će se prolongirati ili ne, to je manje bitno

• Posjeta direktora Eurostata Pietera Everaersa prošle sedmice pokrenula je priče da bi se popis stanovništva, predviđen za april 2013, mogao odgoditi za šest mjeseci. Da li je to istina i ako jeste, zbog čega bi do toga moglo doći?

– Smatram da će gospodin Everaers dati stručnu i profesionalnu preporuku kada je u pitanju provođenje popisa naredne godine i da sigurno neće dovesti u pitanje svoj senzibilitet i kredibilitet, te da će dati realnu procjenu situacije koju mi u statističkim institucijama imamo, a koja se odnosi na pripremljenost za provođenje popisa. Zvanično smo tek dobili četvrti izvještaj u kojem je rečeno da je probni popis proveden na zadovoljavajući način, ali da je bilo određene rezerve zato što se popis proveo samo na 60 popisnih krugova u 36 općina, a ti rezultati su dali i niz uočenih nedostataka koji se u ovom četvrtom izvještaju odnose na logistiku, na eventualno moguće revidiranje upitnika, na dovršavanje nekih metodoloških poboljšanja, isto tako na poboljšanje edukacije popisnih komisija i popisivača i naše preporuke koje se odnose na kartografiju jer je ona jedan od najvažnijih elemenata u pripremama za provođenje popisa stanovništva. Od kartografije direktno zavisi i utvrđivanje popisnih krugova, broja popisivača, instruktora, samim tim utiče na kreiranje visine budžeta za aktivnosti.

Tri popisnice

• Ipak ste zadovoljni rezultatima, iako je direktor Eurostata istakao kako treba odgoditi popis i kako je bilo mnogo nedostataka?

– Direktor Eurostata se nije zvanično izjasnio, ali mogu reći da ne sumnjam u njegovu odluku da će on sigurno dati dobru i profesionalnu procjenu, da će imati u vidu sve prethodne izvještaje, posebno zadnji. Praksa je i na neki način standard da i kada smo 90 posto pripremljeni za popis, treba nam još dodatnih četiri do pet mjeseci da finaliziramo aktivnosti, da možemo slobodno krenuti u provođenje popisa. Uočeni su nedostaci na organizaciji popisa, kartografiji, koordinaciji, logistici i još nekim drugim organizaciono-tehničkim aspektima koji mogu uticati na eventualno prolongiranje popisa.

• Koji su to evidentirani nedostaci probnog popisa i koja su pitanja, osim o jeziku i nacionalnosti, još bila sporna? Da li je pitanje o jeziku i nacionalnosti bilo jedno od najproblematičnijih?

– Agencija za statistiku BiH neće davati obrađene rezultate probnog popisa zato što njegov cilj nije ni bio objavljivanje rezultata, već samo testiranje metodologije, organizacije, logistike i svih drugih aspekata koji će biti relevantni za pripreme za provođenje popisa, znači, uočavanje svih nedostataka u navedenim elementima. Ne mogu reći da su to problemi, ali mogu reći da mi trenutno imamo prijedlog tri popisnice. Imamo prijedlog Agencije, različit prijedlog entitetskih agencija za statistiku, dakle, tri prijedloga koja se odnose na različit tehnički pristup kako da se ta pitanja formulišu na obrascu. Agencija predlaže jedan koncept koji je i ranije bio usvojen, da se na popisnici navedu opcije konstitutivnih naroda i jedna opcija za ostale, a i federalni Zavod za statistiku otprilike ima isti pristup sa nekim malim promjenama koje se odnose na pitanja o jeziku i nacionalnosti. Oni su predložili da to bude samo etničko izjašnjavanje, a Zavod za statistiku RS-a je predložio da bude samo jedna linija i da se na njoj svako slobodno može izjasniti kako želi da se izjasni.

• Da li je jedan od problema bila i entitetska granica koju niste mogli odrediti prilikom popisa?

– Entitetskom linijom obuhvaćeno je otprilike 250 popisnih krugova. Na probnom popisu imali smo uzorak od dva popisna kruga na entitetskoj liniji, po jedan u oba entiteta i u tom popisu nismo imali problema sa popisnim krugovima. Popisivači su imali pozitivna iskustva, ali imali su situaciju da je većina tih domaćinstava bila prazna. Nadležnost Agencije za statistiku nije da određuje entitetsku granicu, to treba da bude nadležnost relevantnih ministarstava, odnosno komisije koju je trebalo Vijeće ministara da formira i da utvrdi tu entitetsku granicu. Mogu reći da postoji radna grupa koja predlaže dva određena rješenja, kako da se definišu popisni krugovi za statističke svrhe, da ne bude preklapanja podataka, da popisivači iz oba entiteta ne popisuju ista domaćinstva, da se izbjegne preklapanje određenih domaćinstava.

• Šta bi za BiH značila odgoda popisa?

– Popis stanovništva je jedna od najvažnijih aktivnosti koje BiH treba da uradi s ciljem ispunjavanja elemenata za pristup Evropskoj uniji, ali isto tako je popis stanovništva bitan za sve segmente kreiranja društvenih, ekonomskih i socijalnih politika. Moj stav je da popis stanovništva treba kvalitetno uraditi, u skladu sa međunarodnim standardima i preporukama i u skladu sa interesima BiH, da li će se prolongirati ili ne, to je manje bitno, bitno je samo da se popis uradi profesionalno i kvalitetno jer košta 42 miliona maraka i bitno je da se dobro provede bez obzira na moguće prolongiranje.

Više popisnih krugova

• Da li će cifra od 42 miliona ostati i ukoliko popis bude odgođen?

– Ako popis bude odgođen, o čemu će presudan stav donijeti Vijeće ministara i inicirati promjenu zakona u smislu promjene roka obavljanja popisa, i samim tim ćemo sigurno iskoristiti priliku da analiziramo i damo preporuke za budžetske promjene jer će se promijeniti zakon koji se odnosi na finansiranje popisa. Realno je tražiti da se i budžet mijenja u skladu sa promjenom roka jer će se promijeniti kompletne aktivnosti provođenja popisa i priprema za popis. Na terenu imamo situaciju da su entitetski statistički zavodi na neki način već nama sugerisali da može doći do povećanja popisnih krugova jer mi smo dosad planirali oko 25 hiljada popisnih krugova u budžetu, a izgleda da se može desiti da će broj popisnih krugova biti uvećan na 28 hiljada jer je uočeno da je došlo do njihovog povećanja u oba entiteta.

Izvor: Oslobođenje

(Bh-index)

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Igor Kalabuhov, ambasador Rusije u BiH: Došlo vrijeme za zatvaranje OHR-a

On je naveo da je “OHR postao kočnica na putu uzajamnog dogovaranja za BiH i da je visoki predstavnik...

Možda vas zanima i ovo