Izbori se raspisuju za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom PS BiH, Predstavnički dom PF BiH, Narodnu skupštinu RS, skupštine kantona.
Centralna izborna komisija održava sjednicu koja je počela u 10 sati, a na kojoj je donesena odluka o raspisivanju i održavanju Općih izbora 2. oktobra 2022. godine. Sjednici je prisustvovalo šest članova dok je član Ahmet Šantić bio opravdano odsutan. Sa pet glasova za i jednim protiv donesena je odluka o raspisivanju i održavanju izbora.
Predsjednik CIK-a Suad Arnautović kazao je da su na dnevnom redu 22 tačke, kao i jedna dopuna, te da predlaže prvo usvajanje odluke o raspisivanju i održavanju izbora, a da ostale tačke razmatraju u paketu.
Izbori se raspisuju za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom PS BiH, Predstavnički dom PF BiH, Narodnu skupštinu RS, skupštine kantona.
Kada je riječ o finansijskim sredstvima ona se moraju osigurati u roku od 15 dana od dana donošenje današnje odluke.
U raspravi se javio član CIK-a Vlado Rogić koji je kazao da neće podržati odluku o raspisivanju i održavanja izbora.
“U BiH godinama traje permanentna izborna kriza. Nisu usvojene izmjene Izbornog zakona, a mislim da je vrijeme za usvajanje novog Izbornog zakona BiH. 65% građana zahtijeva izborne reforme po istraživanju OESS-a. Presuda Ljubić je ukinula odredbe Izbornog zakona odnosno stavila ih van snage. U ovom slučaju koji je ova presuda regulirala nikako se ne može raditi o pravnoj praznini. Kada je Ustavni sud BiH ukinuo ove odredbe jedini nadomjestak je donošenje novih odredbi. Taj nadomjestak te odredbe nisu donesene i BiH ulazi u jednu situaciju da nema odredbi za veoma ključne stavke kada je riječ o popunjavanju nekih tijela, tu mislim na Dom naroda PFBiH i način izbora izaslanika iz skupština županija”, kazao je Rogić.
Dodao je da je CIK 2018. godine donijelo uputstvo kojim je odredilo broj delegata iz skupštine kantona u Dom naroda PFBiH čime je preuzelo ulogu zakonodavca.
“Imajući u vidu da Izborni zakon nije ustavan smatram da ne postoje formalno-pravni uslovi za donošenje odluke o raspisivanju i održavanju izbora”, kazao je Rogić.
Članica CIK-a Vanja Bjelica kazala je da će podržati odluku o raspisivanju i održavanju izbora.
“Presudom Ljubić nisu sve odredbe proglašene neustavnim. Ja mogu izraziti razočarenje što PS BiH nije implementirala ovu presudu, činjenica je da nije postignut dogovor, ali da to ni na koji način ne može utjecati na odluku o raspisivanju izbora”, kazala je Bjelica.
Istakla je da do 19. maja moraju biti osigurana finansijska sredstva.
“Tačno je propisano zakonom kada se novac mora osigurati i svako drugo postupanje je protivzakonito. Očekujem od nadležnih organa da obezbijede novac i da se prestane sa opstrukcijom provođenja izbora”, kazala je Bjelica.
Član CIK-a Željko Bakalar također je izrazio razočarenje što nije došlo do izmjena Izbornog zakona BiH.
“Mapa puta BiH za članstvo u EU govori o implementaciji presuda u Izbornom zakonu. Mi donosimo odluku o održavanju neposrednih izbora i sve što je brisano presudom Ljubić nema nikakve veze sa odlukom koja je na dnevnom redu. Mislim da treba da provodimo zakon koji je na snazi”, kazao je Bakalar.
Predsjednik Arnautović je istakao kako CIK mora postupati u skladu sa zakonom.
“Set pozitivnog zakonodavstva nas apsolutno obavezuje na donošenje odluke o raspisivanju i održavanju izbora. Uputstvo iz decembra 2018. godine je na snazi, mnogi su se obratili apelacijama i sve su odbačene. Podsjećam gospodina Rogića da je glasao za to isto uputstvo, a ja i gospodin Šantić nismo. Ne vjerujemo obećanjima, već djelima. Dajte nam odluku o finansiranju političkih stranaka, nemojte nas zamajavati da će biti do izbora”, kazao je Arnautović.