Četvrtak, 11 kolovoza, 2022

Der Standard: Schmidt popušta pred prijetnjama HDZ-a

Nemojte propustiti

Pravni stručnjaci upozoravaju da Schmidt popušta pred HDZ-om.

“Bio je to zakulisni dogovor, vješto prikriven i držan u tajnosti,” započinje dopisnica austrijskog lista Der Standard, Adelheid Wolfl, svoju analizu odluke koju Visoki predstavnik navodno namjerava nametnuti u vezi sa izbornim zakonom u BiH.

“Prije samita NATO-a 7. jula u Parizu, Sjedinjene Države i Velika Britanija su očigledno pokleknule pod pritiskom NATO države Hrvatske da se u Bosni i Hercegovini neposredno prije izbora 2. oktobra promjeni formula popunjavanja Doma naroda u Federaciji BiH, i to na način na koji već mjesecima u Bosni i Hercegovini uz pomoć Hrvatske traži stranka sa devet posto glasova, Hrvatska nacionalistička stranka HDZ”, piše Wolfl za austrijski Der Standard.

Dodaje da je Hrvatski predsjednik Zoran Milanović ranije prijetio da će spriječiti ulazak Finske i Švedske u NATO zbog ovog pitanja.

“Očigledno je to upalilo,” zaključila je ona.

Navodi da su, kao rezultat toga, SAD i Velika Britanija pod pritiskom Hrvatske očito zatražile od Visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da iskoristi Bonske ovlasti kako bi promjenio formulu zastupljenosti. Ta je namjera procurila u javnost u utorak, kao i detalji prijedloga, što je dovelo do velike neizvjesnosti i uzbuđenja u BiH.

Kritika iz Centralne izborne komisije

Ovakav potez je kritikovao i predsjednik izborne komisije Suad Arnautović, te naveo da se Schmidt nije prethodno konsultovao sa njim o tome.

“Nažalost, visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, gospodin Schmidt, još nije službeno posjetio Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine, iako je poziv odavno upućen”, rekao je Arnautović za Der Standard.

“Smatramo da bilo kakva promjena izbornog zakona koja bi uticala na rad Centralne izborne komisije i izmjene pravila o radu lokalnih izbornih komisija 60 dana prije dana izbora u ovom trenutku ne bi bila poželjna jer strahujemo da bi ovo moglo stvoriti više problema nego prednosti. Ovo tvrdimo jer ne znamo sadržaj amandmana koji se pripremaju”, rekao je on, te dodao da smatra da bi se oko svih promjena koje utiču na rad Centralne izborne komisije trebalo konsultovati sa tom institucijom.

Njemačka ne zauzima stav

Wolfl objašnjava da bi promjena formule popunjavanja doma uvela novi princip koji bi “redefinirao ustavnu strukturu” Bosne i Hercegovine.

“To je stari HDZ-ov pojam takozvanog “legitimnog predstavljanja,” nacionalistički koncept koji bi uveo dodatnu teritorijalizaciju zemlje na temelju etničkih kriterija. Do sada su se ovoj politici dalje podjele protivile posebno Njemačka, ali i druge zemlje EU. Sada je situacija nejasna jer Njemačka još nije zauzela stav”, piše ona.

Pravni stručnjaci upozoravaju da Schmidt popušta pred HDZ-om.

“Izuzetno je opasno po budući kredibilitet Ureda visokog predstavnika baviti se pitanjima izbornog zakona koja su bila predmet neuspješnih pregovora između političkih stranaka”, rekao je sudija Evropskog suda za ljudska prava Faris Vehabović za ovaj list.

Izazivanje ustavnog haosa

Vehabović ističe da Visoki predstavnik još nije objavio zvaničan dokument sa prijedlozima, ali s obzirom na trenutnu lavinu negativnih reakcija, vjerovatno bi već sada bilo teško za njega da povrati kredibilitet ukoliko bi prijedloge nametnuo. Osim toga, navodi da bi svaka promjena izbornog zakona mogla dovesti do postupka pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine i Evropskim sudom pravde.

Na primjer, ako bi Schmidtove odluke zanemarile presude Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa diskriminacijom u izbornom zakonu, njegova odluka bi bila otvorena za svaku vrstu napada. Kada bi se oglušio na odluke Ustavnog suda, kao što je poznati slučaj diskriminacije u izbornom procesu za predsjednika i potpredsjednike, vjerovatno bi bio optužen za nedosljednost što bi se, po mišljenju Vehabovića, trebalo izbjeći “po svaku cijenu”.

Nema etnokratije

Novinarka navodi da presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminaciji u ustavu BiH ukazuju na to da “demokratija zasnovana na etničkoj pripadnosti kao prvom i najvažnijem kriteriju ne može uspjeti i da se svakom građaninu mora dati jednaka šansa da učestvuje na izborima”.

“No, etnička pripadnost kao najvažniji kriterij nalazi se u središtu principa “legitimnog predstavljanja” koji HDZ propagira i koji bi se sada mogao uvesti. Dakle, čak i kada Schmidtovi prijedlozi ne bi imali ogroman utjecaj na površini, oni bi duboko ometali osnovni smjer,” piše ona.

“Postoji samo jedna demokratija – ne etnička demokratija ili etnokratija, već demokratija zasnovana na liberalnim vrijednostima, vladavini zakona i poštivanju ljudskih prava, a svaka akcija gospodina Schmidta koja narušava taj cilj predstavljala bi kolosalnu gresku. Ako bih imao moć da predvidim budućnost, vjerovatno bih vidio mnoge predmete pred Ustavnim sudom i Evropskim sudom za ljudska prava, ali prvo trebamo da vidimo šta će biti u bliskoj budućnosti,” rekao je Vehabović.

Prag od 3 posto

Po nacrtu koji je objavljen u medijima, uvodi se granica od tri posto, tako da ukoliko u jednom kantonu živi manje od tri posto jednog naroda, predstavnici tog naroda iz tog kantona se ne bi mogli birati u Dom naroda. To bi značilo da se u Dom naroda više ne bi slali Hrvati iz Bosansko-podrinjskog kantona, pa bi, navodi Wolfl, “HDZ automatski imao više svojih ljudi u tom tijelu”.

Wolfl je zaključila da bi time stranka Dragana Čovića bila “de facto upisana u Ustav Federacije Bosne i Hercegovine.”

“HDZ može blokirati bilo šta u Domu naroda ako tamo sjedi najmanje dvanaest njenih zastupnika, a ona blokira već godinama. Zbog HDZ-ove politike ucjene, Federacija već četiri godine nema vladu, ali nema ni kandidata za Ustavni sud,” dodala je.

Upozorava i da bi novi način zastupanja imao “mnogo dalekosežnije efekte” na predstavnike Srba u Domu naroda. Iz tri od deset kantona (Bosansko-podrinjski, Zapadnohercegovački i Posavski) više se ne bi slali Srbi u Dom naroda Federacije.

“Međutim, u pojedinim kantonima je već bilo teško pronaći kandidate za neke etničke grupe, a dešavalo se da su mjesta zauzeli drugi koji u stvarnosti ne pripadaju toj etničkoj grupi. Schmidt želi kombinirati promjenu formule zastupanja sa deblokadom Federacije. Na primjer, HDZ treba uvjeriti da predloži kandidate za predsjednika federacije. Schmidt želi uvesti određene rokove za to.

Ugađanje onima koji prijete

Novinarka je ustvardila da se u suštini svi Schmidtovi prijedlozi u osnovi temelje na povlacenju pred “prijetećom politikom HDZ-a”.

“Nedavno je u Hercegovini prisluškivan razgovor u kojem se govorilo o “vrućoj jeseni,” nasilnim nemirima i proglašenju trećeg entiteta u zemlji. Iz straha od kolapsa nakon izbora na jesen, sada se očito želi udovoljiti ovim hrvatskim nacionalistima,” piše ona.

“Dogovor s međunarodnom zajednicom je očito podrazumjevao i to da se dvojica ekstremnih nacionalista, šef hrvatskog HDZ-a Dragan Čović i njegov politički saveznik, proruski političar Milorad Dodik, koji želi uništiti državu Bosnu i Hercegovinu, odreknu svoje kandidature za predsjedništvo na izborima 2. oktobra,” zaključila je.

Zakonski nepotrebno

Navodi da je “očigledno, Čović bi sada za to trebao biti nagrađen.”

“Jedno je sigurno: promjena formule zastupanja nije zakonski neophodna,” ustvrdila je.

Stručnjak za ustavno pravo Joseph Marko je prošle godine istakao da je Ustavni sud BiH već 2017. godine proglasio nevažećima one odredbe izbornog zakona koje nisu u skladu sa ustavom. Potom je izborna komisija odredila ključ za raspodjelu mandata, a to bi moglo tako i da se nastavi.

U Bosni i Hercegovini danima kruži mnogo kritika na račun mogućeg Schmidtovog projekta, piše Wolfl, te citira člana Predsjedništva Željku Komšića koji je izjavio da ono što je objavljeno u medijima predstavlja “dalju podjelu Bosne i Hercegovine po etničkom osnovu” i nastavak diskriminacije građana u Federaciji.

Također citira pismo koje je poslanik u Predstavničkom domu Damir Arnaut uputio Schmidtu, u kojem je Visokog predstavnika zamolio da ne ukloni odredbu koja garantuje mjesto u Domu naroda Federacije najmanje jednom pripadniku svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona ukoliko je takav izabran u skupštinu datog kantona.

“Ta odredba je emblamatična za stotine godina dugu multietničku istoriju Bosne i Hercegovine i utjelovljuje princip da su pripadnici konstitutivnih naroda potpuno jednaki na svakom pedlju njene teritorije,” naveo je Arnaut.

Wolfl piše da ostaje nejasno na osnovu kojeg popisa stanovnistva Schmidt želi redefinirati formulu zastupanja.

“Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma koji tretira povratak izbjeglica, a sto bi moglo uticati na popis stanovnistva, još nije implementiran. Prema tome, popis iz 2013. vjerovatno ne bi trebalo koristiti kao osnovu,” dodala je.

Novi uslovi za status kandidata EU

Novinarka je zaključila da ovaj “dogovor” oko sudbine Bosne i Hercegovine uključuje i zamisao da BiH dobije kandidatski status za EU, “iako je to od malog značaja s obzirom na politiku EU prema drugim državama kandidatima”.

Navodi da je Sjeverna Makedonija je imala status kandidata 17 godina i više puta je blokirana na tom putu.

Wolfl navodi i da je novi premijer Slovenije Robert Golob pisao Predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen i Predsjedniku Evropskog vijeća Charlesu Michelu tražeći da BiH dobije kandidatski status ako vlada u Sarajevu provede dva zakona.

Diplomatski izvori su za Der Standard izjavili da bi Njemačka također trebala dati saglasnost za kandidatski status.

“Do sada je Bosna i Hercegovina morala implementirati 14 reformskih prioriteta. Sada su očigledno postavljeni drugi uslovi”, piše Wolfl.

Golob je ustvrdio da EU mora uzeti u obzir svoj dio odgovornosti za situaciju u zemlji i novu geopolitičku stvarnost u Evropi.

Kao uslove, on je naveo Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakon o javnim nabavkama. Također je naveo da bi BiH trebala usvojiti strategiju reforme javne uprave i akcioni plan i strategiju za upravljanje javnim finansijama.

Interesantno za vas

Izdvajamo

Općina u Sarajevu uklonila električne romobile s javnih površina koji se koriste bez odobrenja: Ovo su kazne

Uklonjen je 31 romobil sa 22 lokacije do podnevnih sati, a bit će uklonjeni i svi drugi koji se...

Možda vas zanima i ovo