– Ovo nisu vijesti iz neke zemlje trećeg svijeta, nego iz Njemačke, i to samo iz posljednjih mjesec dana, piše Deutsche Welle
Nedostaje nastavnika, majstora, medicinskih radnika, nema lijekova, vozovi kasne, digitalizacija je spora. Ovo nisu vijesti iz neke zemlje trećeg svijeta, nego iz Njemačke, i to samo iz posljednjih mjesec dana, piše Deutsche Welle u tekstu naslova: “Njemačka: Deset vijesti iz zemlje koja puca po šavovima.”
1. Signal mobitela
Saopćenje Savezne agencije za mreže krajem novembra trebalo bi djelovati šokantno, ali zapravo nikoga nije iznenadilo. Ponuđači mobilne telefonije Telekom, Telefonica i Vodafone su ove godine postavili predajnike kako bi zatvorili 95 “slijepih rupa” u Njemačkoj – područja gdje mobilnih signala nije bilo ili su bili vrlo slabi.
Zapravo su se operateri obvezali da će ove godine zatvoriti 500 takvih rupa. Ali, i dalje oko tri posto teritorija Njemačke ne prima signal u 4G/LTE ili u 5G formatu.
Prema posljednjim podacima Savezne agencije za mreže, niti jedan od tri glavna vlasnika mobilnih mreža u Njemačkoj, Telekom, Vodafone i Telefónica, nije ispunio svoje obveze kada je u pitanju popunjavanje rupa u pokrivenosti mobilnim signalom.
2. Mostovi trebaju hitnu sanaciju
Početkom decembra je most na autocesti 45 na zapadu zemlje imao neslavan rođendan – punih godinu dana bio je zatvoren za promet zbog oštećenja. Trebalo bi ga srušiti i napraviti novi, ali se još nije ni počelo.
Godinu dana vozači voze naokolo, trošeći sate u gužvama. To je tek jedan od četiri hiljade mostova u Njemačkoj kojima treba hitna sanacija.
3. Njemački vozovi puno kasne
U isto vrijeme na Twitteru je jedan novinar javio: “Brzi vozovi na liniji Hamburg-Berlin su tako prepunjeni da po 20 ili 30 minuta ne mogu krenuti sa stanice. Kreću se brzinom hoda, vozove moraju napustiti putnici koji nisu rezervisali mjesto za sjedenje. Odrasli ljudi se skrivaju u toaletima ili blokiraju izlaz koferima.”
Klaus Weselski, šef Sindikata njemačkih mašinovođa, o tome je rekao: “Željezničari i ja se stidimo zbog ovakve usluge koju nudimo društvu.”
Svega 50 do 60 posto vozova na dugim prugama stiže na vrijeme u stanice. Po ukupnom vremenu kašnjenja, ova godina je za Njemačku željeznicu najgora u historiji.
4. Nedostaje im 40 hiljada nastavnika
Gradić Hohenstein-Ernsttal u Saskoj: 12. decembra očajni roditelji pišu ministru kulture jer u jednoj srednjoj školi hronično nedostaje nastavnika. Toliko da se vjeronauka uopće ne održava, a u nekim razredima uopće nema biologije, muzičkog, sociologije.
U njemačkim školama nedostaje 40.000 nastavnika. Istovremeno je objavljena studija prema kojoj svaki peti učenik osnovne škole ne dostiže ni minimum predviđenog znanja iz njemačkog i matematike.
5. Nedostaje im preko 100 hiljada odgajateljica
Rheinberg, 13. decembar: Gradski vrtić opet se zatvara na dva dana zbog bolesti osoblja. Jednoj majci je prekipjelo pa je odvela sina u vijećnicu da bi ga ostavila gradonačelniku na čuvanje dok ona bude na poslu. Gradonačelnik je zbunjeno primio i saslušao.
Pričala mu je o drugoj majci koja prethodnog dana nije mogla ići na kemoterapiju jer nije bilo nikoga ko bi joj mogao pripaziti na dijete. Trenutno njemačkim vrtićima nedostaje preko sto hiljada odgajateljica.
6. Ljudi na hitnoj čekaju 40 sati na pregled
Istog dana neimenovana medicinska sestra govori za javni servis ZDF o tome kako joj izgledaju smjene: “Doživjela sam da ljudi na hitnoj čekaju po 40 sati na pregled i jedva ih stižemo obići u to vrijeme. Kad stignemo do sobe, neki tamo leže mrtvi iako nisu morali umrijeti.”
Samo na intenzivnoj u Njemačkoj nedostaje 50.000 njegovatelja, a ukupno ih nedostaju stotine hiljada. To se dobro vidjelo za vrijeme vala respiratornih infekcija kod djece – kreveta ima, ali oko 40 posto kapaciteta nema ko zbrinjavati. Djecu se često vozi u udaljene gradove.
7. Naručili tenkove koji ne valjaju
General-major Ruprecht von Butler piše bijesno pismo zapovjedniku kopnene vojske, a to objavljuje Spiegel 17. decembra: Od 18 tenkova tipa Puma nijedan ne funkcionira. “Možete zamisliti kako vojnici sad procjenjuju pouzdanost Pume, upotrebljivost tog vozila je unatoč pripremama kao pogađanje brojeva za loto.”
Bundeswehr je prije dvadeset godina naručio 350 ovih tenkova po cijeni od 7.6 miliona eura po komadu. Do danas je cijena dogurala na 17 miliona, ali i dalje su ni za šta. Takva traljava nabavka naoružanja prati vojsku godinama – bilo je problema s haubicama, jurišnim puškama, helikopterima i podmornicama.
8. Nema lijeka
Subota, 17. decembar: dijete ima temperaturu, bol u grlu, natečene krajnike – u hitnoj pomoći kažu da je to streptokok. Majka zove različite apoteke, ali nijedna nema penicilin. Na kraju nabavlja lijek od druge majke koja ima neotvoreno pakovanje kod kuće – našle su se preko jedne WhatsApp grupe.
Trenutno se 330 lijekova jedva može naći u Njemačkoj. Gotovo nigdje nema običnih sirupa za djecu na bazi ibuprofena i paracetamola.
9. Digitalizacija
Gerd Landsberg iz Njemačke konferencije gradova je u četvrtak (22. decembar) komentarisao zakon prema kojem sve općine do kraja ove godine moraju omogućiti da se zahtjev za vozačku dozvolu podnosi digitalnim putem, ali to mnoge općine nisu ispunile. “Nije dovoljno reći da nešto želimo raditi online. Za to je potrebno obučiti ljude.”
Prema stepenu digitalizacije javne uprave u zemljama EU i kandidatima, Njemačka je tek 21. od 35 europskih zemalja.
10. Strah od blackouta
Savezna agencija za mreže upozorava da bi toplotne pumpe i električni automobili mogli preopteretiti strujnu mrežu. Strah od blackouta je pojačan zbog manjka energenata.
No i na te toplotne pumpe, koje se vide kao spas za domaćinstva, čeka se između tri i devet mjeseci. S jedne strane ne stižu na vrijeme, a s druge nema dovoljno električara koji ih znaju ugraditi. Procjene govore da Njemačkoj treba još 17.000 električara ako želi postaviti dovoljno pumpi.