Utorak, 17 svibnja, 2022

Deutsche Welle: “Fijasko” u Neumu

Nemojte propustiti

Nakon sastanka u Neumu, potvrđena je samo „dobra volja“ svih učesnika da se radi na pitanju izmjena Izbornog zakona BiH, ali bez bilo kakvog rješenja. Američko- evropski medijatori napustili su BiH i prepustili sve domaćim političarima.

Samo nekoliko trenutaka nakon što su završeni trodnevni pregovori, američko- evropskih medijatora sa političkim liderima iz Federacije Bosne i Hercegovine o izmjeni Izbornog zakona BiH, Miloradu Dodiku (SNSD) zvoni telefon dok drži pres konferenciju. Sve se prenosi uživo.

„Da samo vidim kako je bilo u Neum….alo….tu sam….e, Dragane, Mile je, kako si, jesi živ…? Svaka čast, baš mi je žao što nisam tu da popijem sa tobom piće….al eto. Kako je to bilo, šta se desilo? …. (smijeh)….eto vidiš. Kamuflaže nema….je l da? Dobro, to je to. Vidimo se, ti dolaziš u Banja Luku u utorak, dolaziš? …

Ajde vidimo se onda u utorak, ćao, ćao….Izvinjavam se”, nastavlja Dodik obraćajući se novinarima nakon sjednice gradskog odbora SNSD-a u Banjaluci, potvrdivši da je razgovarao sa Čovićem i da je „to tamo doživjelo fijasko i ništa od tih modela nije uspjelo”.

Ruka ruku mije

Izgleda kao da su svi napori uloženi u pregovore o izmjeni Izbornog zakona u proteklih šest mjeseci, stali u nekoliko sekundi razgovora Milorada Dodika i Dragana Čovića (HDZ BiH), koji je odmah po okončanju sastanka u Neumu, obavijestio svog političkog partnera o rezultatima pregovora. Taj partner, za razliku od Bakira Izetbegovića (SDA), prisustvovaće sutra (1.02.) posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, na kojoj će tema biti političko-ekonomska situacija u BiH. Izetbegović je poručio odmah nakon poziva iz Republike Srpske, da neće prisustvovati, te da se razgovori o BiH trebaju voditi u Parlamentu BiH, piše Deutsche Welle.

Nakon sastanka u Neumu, potvrđena je samo „dobra volja“ svih učesnika da se radi na pitanju izmjena Izbornog zakona BiH, ali bez bilo kakvog rješenja. Američko- evropski medijatori napustili su BiH i prepustili sve domaćim političarima.

„Smatram da pregovori nisu završeni. Vjerovatno ćemo ih nastaviti sami, u Sarajevu ili na nekom drugom mjestu. Dakle, približeno, dosta dobro, na momente se činilo da ćemo završiti ovaj posao…..idemo dalje”, poručio je sa dozom optimizma, prvi čovjek SDA Bakir Izetbegović, nakon sastanka u Neumu. Izetbegović je predstavljao probosanski blok stranaka koje su bile na jednoj strani, dok su sa druge bili Hrvati, okupljeni oko HNS-a i Dragana Čovića. Za razliku od Izetbegovića, možda i prvi put od kada je na političkoj sceni, kod Čovića nije bilo verbalnog optimizma.

„Dali smo model koji smo noćas dogovorili zajedno sa međunarodnim institucijama. Elektorski je model, kroz deset kantona, dvije izborne liste, koje bi mogle garantovati da predstavnici bošnjačkog, odnosno hrvatskog naroda, mogu izabrati svoje predstavnike. Onda smo dobili još jedan prijedlog sa bošnjačke strane. Da smo sve to imali ranije, moža bismo postigli dogovor”, rekao je Čović nakon sastanka, a samo nekoliko časova kasnije, za HRT pesimistično komentarisao eventualni nastavak pregovora.

Vrijeme isteklo

„Treba biti realan, vrijeme je isteklo i bojim se da će se dalje samo ići na kojekakve političke kalkulacije”, kaže Čović.

Doduše, pomaci su napravljeni oko tehničkih pitanja koja se odnose na transparentnost sprovođenja i održavanja cijelog izbornog procesa, ali oko suštinskih pitanja, poput izbora članova Predsjedništva BiH, direktno ili kroz parlament, ili elektorskim modelom sa dvije izborne jedinice u Federaciji BiH samo na dan izbora, nije bilo šanse za postizanje dogovora. Ipak, medijatori iz BiH čini se odlaze zadovoljni, pa su i unutar političkih stranaka već počele kružiti priče da su jedva dočekali da napuste zemlju, sa bilo kakvim ishodom pregovora.

„Ništa nije dogovoreno, dok se sve ne odgovori”, saopštio je američki predstavnik tokom pregovora Metju Palmer, i dodao da mora postojati paket mjera, koji će jedan drugom biti razvnoteža.

„Ne možete reći, e sada ćemo ovo ostaviti po strani i idemo raditi nešto drugo. Svačiji interesi moraju biti zastupljeni i dobro izbalansirani, kako bi se takvo rješenje moglo predstaviti pred parlament”, rekao je Palmer.

Instrumenti za bojkot izbora

Za to vrijeme iz SDP-a BiH, čiji predstavnici nisu željeli učestvovati u pregovorima koji, kako su rekli, treba da budu neka vrsta pokrića za blokadu države iz RS, poručuju da su pregovori u Neumu bili pokušaj dijeljenja BiH i da sve razgovore treba vratiti u institucije.

A Čović poručuje da „u ovom trenutku ne postoje formalno pravni uslovi, za održavanje izbora“. To bi značilo da će Hrvatski narodni sabor, čije je vanredno zasjedanja zakazano za 19. februar, donijeti konačnu odluku o eventualnom bojkotu izbora ili blokadi kroz instititucije.

Više je modela za bojkot a neki od njih su da ne budu imenovani birački odbori, kao i da stranački predstavnici u mjestima u kojima imaju vlast, ne dozvole održavanje izbora tog dana. Takođe, još jedan od realnih scenarija, je da kroz entitetsku većinu blokiraju finansiranje izbora u Parlamentu. Prvi čovjek Centralne izborne komisije BiH, Željko Bakalar, poručuje da nema ustavnih i zakonskih smetnji za održavanje izbora u oktobru.

„Nema ustavnih i zakonskih smetnji za organizaciju opštih izbora i sprovođenje izbornih rezultata nakon izbora 2022. Zakonski se trenutno stanje ne može upoređivati sa nemogućnošću sprovođenja izbora u Mostaru. Ostaje ustavna i zakonska diskriminacija i to je smetnja evropskom putu BiH“, poručio je Bakalar na svom nalogu na Tviteru, odmah nakon Čovićeve izjave.

Više s weba

Interesantno za vas

Izdvajamo

Jasna poruka njemačkog diplomate: Od Srbije očekujemo da se usaglasi sa odlukama EU

Odgovarajući na pitanje u vezi odnosa Srbije i Rusije, a u kontekstu rata u Ukrajini, Sarrazin ističe kako je...

Možda vas zanima i ovo