Petak, 29 ožujka, 2024

Dita opet miriše: Kako je raja unijela ćumur

Preporučeno

Radnici tuzlanske tvornice Dita pokušavaju nekadašnji industrijski gigant vratiti u život, u čemu im pomažu mnogi građani.

Zvjezdana Oštraković je nakon četiri godine ponovo obukla svoj bijeli radni mantil, na čijoj lijevoj strani piše – Dita.

U hali, u kojoj su mašine godinama zaustavljene, ova mlada hemijska laborantkinja prepakuje tečne deterdžente. Zvuk koji stvara otvaranjem starih kartonskih kutija i prelijevanjem mirisnog deterdženta u novu ambalažu, vraća taj prostor u život.

Okružena balončićima sapunice, u kojima se oslikava zapuštena hala i njen savršeno bijeli mantil, Zvjezdana duboko udiše njihov miris: „Konačno, ponovo osjetim ovaj miris. Konačno, Dita ponovo miriše, iako je sve zapušteno. Ponovo čujem zvuk rada, zvuk života. Nemojte mi zamjeriti na emocijama, ali srce mi je zaigralo kad sam saznala da ćemo ponovo ući u fabriku.“

Iako je, prije nego je Dita zbog loše privatizacije, stala sa proizvodnjom, Zvjezdana radila u laboratoriji, sada je, kaže, tu gdje je najpotrebnija.

Ni ona, kao ni još 40-ak njenih kolega, koliko ih je trenutno angažirano na radu u tvornici, ne biraju šta će raditi. Jednostavno, svi rade sve – čiste, popravljaju i prepravljaju mašine, slažu ambalažu…

Na posao je došao i Ibro Mahmutović. U pogonu agresivnog deterdženta, on već nekoliko dana radi na punjenju.

„Nisam mogao vjerovati da je istina, kada me je kolega nazvao i rekao da trebamo doći u tvornicu da radimo. Mislio sam da se šali, iako sam sve vrijeme sa ostalim kolegama dolazio pred tvornicu, čuvao je, borio se za nju“, objašnjava Mahmutović dok precizno, da koju kap ne prolije, ulijeva zelenkastu tečnost u plastičnu ambalažu.

S njim su i kolegice Ifeta Tutić i Samira Dedić. Niko od njih u zadnja 43 mjeseca nije primio platu. Neke su, kažu, u životu održale penzije njihovih umrlih, neke penzije roditelja, Ibro, koji je odrastao u sirotištu, nije imao ni takvu mogućnost, pa je, radio za nadnicu – gdje god ga ko pozove, na gradilište, pijacu…, a njegova kolegica Ajša, koja je skoro pred penzijom, išla je čak i da kreči tuđe kuće.

Pa, iako je tako, iako još niko nije obećao nijednu jedinu platu, niko od radnika nije odbio doći na posao, niti je za platu pitao.

Laborantkinja Emina Busuladžić, koja je najstarija radnica u Diti, s ponosom nas provodi kroz ponovo otvorene hale. Pokazuje jednu veliku mašinu i kaže: „Ovu smo mašinu sakrili i evo je, sad ponovo, spremna za proizvodnju. Nas su optuživali da smo pokrali Ditu, da smo njene zalihe i mašine rasprodali, a sada, evo čitav svijet može da vidi da je sve tu“.

Kaže kako su radnici Dite „partizani“, likovi koji su, poput onih iz TV serije “Otpisani”, uradili nemoguće.

Ona i Zvjezdana se prisjećaju kako su ih, dok su godinama, po vrelini, kiši i snijegu, radnici dolazili da čuvaju tvornicu, neki pokušavali odvratiti, govoreći da se okanu ćorava posla.

„Niko nije vjerovao da se može protiv vlasnika kojem u interesu nikad nije bila proizvodnja, ni fabrika, nego je samo htio prodati ovaj prostor. Ovdje, zapravo, niko i ne pomišlja na bilo kakvu borbu, već se odmah dignu ruke uvis. Ali mi to nismo dopustili, riješili smo da sačuvamo našu fabriku, da je ponovo dignemo na noge i to ćemo, ako Bog da i uraditi“, kaže Emina, dok Ibro dodaje kako svi oni vjeruju da će u Diti zaraditi penziju, a onda je ostaviti svojoj djeci.

dita2Dževad Mehmedović, predsjednik Sindikata Dite kaže da je, nakon što je u ovom nekadašnjem gigantu, proglašen stečaj i uveden stečajni upravnik, fabrika na novom početku.

„Imali smo sreću da nam sud za stečajnog upravnika dodijeli Hajrudina Kunalića, koji je, zapravo, najbolji stečajni upravnik. On nije od onih koje pošalju da samo još više ugroze situaciju, a onda firmu otpišu. Dita je, također, sada novi pravni subjekt registrovan na sudu, ona ima novi račun, i mi možemo sasvim legalno da radimo“, kaže Mehmedović, šaljući tako odgovor „onima koji okolo pričaju kako su radnici ilegalno ušli u tvornicu.“

Iako mnogi pričaju da je Dita ponovo pokrenula proizvodnju, do toga, zapravo, još nije došlo, jer radnici nemaju kapital za kupovinu sirovine, a i neke od mašina još su pokvarene i zahrđale.

„Ono što sad radimo je spašavanje zaostalih proizvoda, a kojima nije istekao rok trajanja, te na poboljšanju njihovog kvaliteta i prepakiranju“, objašnjava Emina Busuladžić.

Kaže da su, iako Dite nije bilo godinama u prodavnicama, ponovo osigurali plasman na tržište, zahvaljujući velikoj podršci koja je došla iz raznih segmenata društva.Tako su dobili ponudu trgovačkog lanca Bingo da njihovim prodavnicama isporuče proizvode koje sada imaju spremne. Ponudu su dobili i od Konzuma, kao i nekoliko manjih trgovina.

Da bi se Dita vratila u društvo cijenjenih proizvoda na policama, pobrinuo se i veliki dio građana, koji su putem društvenih mreža pokrenuli više akcija, a u samoj Tuzli, nekoliko mladih aktivista, čak je osmislilo i kompletan marketinški program.

„Znate, kako se to desilo? Jednostavno smo raju pozvali da pomognu unijeti ćumur. I oni su došli“, slikovito način okupljanja aktivista objašnjava glumac Mirza Ćatibušić, koji je pozvao scenariste, producente i druge kolege iz struke kako bi mu pomogli na osmišljavanju i realizaciji nove Ditine reklame, ali koja će biti na fonu već poznate reklame za deterdžent za veš, sa sloganom „Fakat, miriše bijelo“.

Uz Mirzu, tu su i Romano Kuduzović, apsolvent grafičkog dizajna,Vedran Haračić, osnivač Salt and Flow produkcije koja se bavi promocijom mladih bh. umjetnika te Alen Haman, suvlasnik internetskog portala Front slobode.

Kažu da nisu htjeli samo na društvenim mrežama staviti svoj ‘like’ na neku od mnogobrojnih akcija za pomoć Diti i tako okončati svoj građanski aktivizam, nego su prvo otišli u tvornicu, obišli radnike, s njima razgovarali, a onda napravili program aktivnosti.

„Napravili smo kompletan marketinški plan, koji uključuje TV i radio reklame, kao i reklame za socijalne medije. Želimo drušvene mreže iskoristiti do maksimuma i doprijeti do što šireg kruga ljudi. Također, mislimo praviti reklame koje će se štampati na bilboardima, city lightovima, u novinama… Naravno, mi za ovo nemamo novac, već samo dobru volju i naše znanje, iskustvo i snagu. Cilj nam je privući kompanije i osobe koje mogu pomoći u ostvarenju ovog plana“, priča Mirza.

Vedran dodaje kako su već pokrenuli akciju „Selfie sa Ditom“, čija je prva etapa urađena u krugu fabrike sa radnicima. U sljedećoj etapi, kažu, vajari sa Likovne akademije u Sarajevu napravit će gigantske skulpture Ditinih prozvoda, koje će onda postavljati po trgovima bh. gradova, a građani će se fotografirati pored njih. Ovaj projekat prati i nagradna igra na Facebook stranici „Selfie sa Ditom“ na kojoj će autori, uslikani sa nekim Ditinim proizvodom ili kraj njenih skulptura, ostavljati svoje radove, a najbolji će biti nagrađeni „retro paketom“ Ditinih deterdženata.

„Naša aktivnost je u ovom trenutku sva usmjerena na pomoć Diti, da ponovo stane na noge, a kada se to desi, imat ćemo mi i kontra-aktivnosti u pogledu zaštite okoliša. Ali, neka oni prvo pokrenu proizvodnju, pa ćemo onda pričati o ekologiji“, kaže Alen Haman, naglašavajući ozbiljnost građanskog aktivizma.

„Ovo što su uradili radnici Dite je najveći radnički protest koji pamti naša generacija i mi želimo da im pomognemo koliko god možemo. Tako je došlo i do ove naše akcije, koja je ujedno i reakcija, ali, napominjem, da ništa nećemo moći privesti kraju sami, odnosno ako za marketinšku kampanju ne dobijemo materijalnu podršku, pritom mislimo na besplatnu štampu, besplatan oglasni prostor i sl.“.

I dok aktivisti razmišljaju o danu nakon početka proizvodnje, u fabrici razmišljaju o danu kada će ona početi.

„Mi sada samo mislimo na to kako ćemo doći do novca da kupimo sirovine i repromaterijal. Trebat će nam i strateški partner i sada to moramo odigrati bez greške“, kaže Emina Busuladžić.

Njen kolega Nedžad Gavranović dodaje kako su već postigli interni dogovor da na tržište izađu sa vrhunskim kvalitetom, a kako bi vratili povjerenje kupaca.

Ipak, svi će morati sačekati kraj mjeseca kada očekuju da Skupština povjerilaca podrži pokretanje proizvodnje.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Usvojen Nacrt i Zaključak izbornog zakona RS

Zastupnici Narodne skupštine RS usvojili su Nacrt i Zaključak izbornog zakona RS duboko iza ponoći. Nakon usvajanja Nacrta izbornog zakona,...

Još vijesti za vas