Dodik je pristao da bude jedan od Karadžićevih svjedoka, a govoriće iz prizme političara koji je početkom i tokom rata u Bosni bio u opoziciji. “Vesti” ekskluzivno objavljuju najzanimljivije teze Dodika koje će detaljnije elaborirati u Haškom tribunal
“Cilj Muslimana i Hrvata u Bosni je bio raspad Jugoslavije po svaku cijenu, na šta Srbi nisu imali adekvatan odgovor, i to ih je skupo koštalo”. Ovo je samo dio iz svedočenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika koje će izreći 9. aprila, na suđenju Radovanu Karadžiću, pišu Vesti.
Dodik je pristao da bude jedan od Karadžićevih svjedoka, a govoriće iz prizme političara koji je početkom i tokom rata u Bosni bio u opoziciji. “Vesti” ekskluzivno objavljuju najzanimljivije teze Dodika koje će detaljnije elaborirati u Haškom tribunalu.
– Karadžić je nastojao da izbjegne raspad Jugoslavije i vjerovao je da je najbolje rješenje postizanje dogovora sa Muslimanima i Hrvatima. Na isti način su razmišljali i svi opozicioni političari u RS, pa i ja i moja partija. I on se zalagao za ono što se ja zalažem danas, a to je očuvanje srpskog naroda. Međutim, najveća greška Karadžića bila je što je potcijenio značaj propagande i medija, što je proizvelo stvaranje stereotipa da su Srbi “loši momci” – tvrdi Dodik, koji će pružiti dokaze da je srpsko rukovodstvo činilo sve da između tri naroda u BiH dođe do sporazuma, ali da je “politička strategija Muslimana i Hrvata bila da ih prevare”.
– Događaji koji su uslijedili, odnosno ratni sukob, potvrdio je činjenicu da je glavni cilj Muslimana bio da se uništi Jugoslavija i to je bio i jedini razlog njihovog saveza sa Hrvatima.
Govoreći o tačkama optužnice koje Karadžića terete za udruženi zločinački poduhvat i plansko protjerivanje Muslimana, Dodik će navesti i nekoliko sastanaka na kojima je učestvovao.
– Bio sam svjedok i učestvovao sam u mnogim raspravama oko političke situacije i proje i tokom rata, ali nikada nisam osjetio postojanje namjere Karadžića ili političkog rukovodstva da etnički očiste RS. Uostalom, da tog plana nije bilo dokazuje i činjenica da su Karadžić i SDS odmah nakon izbora ušli u vladu BiH sa Muslimanima i Hrvatima. Da je bilo namjere o etničkom čišćenju, onda ne bi pristali da čine tu vladu – navodi u izjavi Dodik koji glavnu tezu tužilaštva – osnivanje srpske Skupštine, ocjenjuje kao “konačni napor da se izbjegne raspad Jugoslavije”.
– Srbi su do tada učestvovali u zajedničkim institucijama i činili ozbiljne napore da se pronađe najbolje rješenje. Međutim, kod Muslimana i Hrvata za time nije bilo istinske volje već su sve prijedloge za očuvanje mira odmah odbacivali, a Srbi nisu imali mehanizam da spriječe donošenje štetnih odluka. Stvaranje srpske Skupštine bila je logična posljedica koju su podržali skoro svi srpski političari uključujući i mene – navodi Dodik priznajući da je bio u političkom sukobu sa Karadžićem, te da je prvi predsjednik RS oko sebe imao neke “loše ljude”.
– Međutim, nikada ga nisam čuo da naređuje ili predlaže činjenje bilo kakvog zločina. Zato predsjednika Karadžića vidim kao žrtvu ovih događaja – naglašava u izjavi aktuelni predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, svjedočeći u odbranu prvog predsjednika Srpske.
Muslimani prvi počeli
Govoreći o početku rata u Bosni, predsjednik RS kaže da su prva ubistva i masovni zločini počinjeni nad Srbima od Muslimana.
– Ti događaji su imali ogroman psihološki efekat na srpski živalj. I svi kasniji događaji su zapravo bili reakcija na ono što bi Muslimani ili Hrvati isprovocirali – ističe Milorad Dodik.
Nema veze sa Srebrenicom
Milorad Dodik će govoriti i o Srebrenici na osnovu višegodišnjeg istraživanja.
– Potpuno mi je nevjerovatno nakon svega što sam saznao u vezi sa događajima u Srebrenici da je Karadžić imao ikakve veze sa streljanjem zatvorenika jula 1995. godine – kaže Dodik.
Šest ciljeva Republike Srpske
Jedna od tema će biti i takozvanih šest strateških ciljeva koje je usvojila Skupština RS. Dodik će pokušati da objasni da nijedan od tih ciljeva nije imao za cilj protjerivanje muslimana i Hrvata.
– Protjerivanje nesrba nije bio motiv za izglasavanje tih ciljeva. Ti ciljevi nisu bili ništa manje zakoniti ili legitimni od onih koje su imali Muslimani ili Hrvati – objašnjava Dodik.
Izvor: Vesti