Edin Pašić iz Udruženje potrošača Kantona Sarajevo smatra da postoji način da se ograniči cijena hljeba.
Cijene osnovnih životnih namirnica u našoj zemlji nezaustavljivo rastu. Novi udar na džepove građana je viša cijena hljeba, pa tako na policama u marketima tri najprodavanija proizvoda kompanije Klas – polubijeli i narodni hljeb koštaju 1,70 KM, dok je cijena penzionerskog 1,20 KM.
U Klasu, koji je vodeći proizvođač u mlinsko-pekarskoj djelatnosti, za naš list pojašnjavaju zbog čega je došlo do poskupljenja.
– U zemljama EU i okruženja hljeb je poskupio prije nekoliko mjeseci. Godišnji prosjek poskupljenja hljeba u ovim zemljama je 18-26 posto, a zemlja sa najvećim poskupljenjem je Mađarska (66 posto), iza nje je Litvanija (33 posto). Razlog poskupljenja u pekarskoj industriji u Bosni i Hercegovini, od 15 do 20 posto, rast je cijena sirovina, energenata i goriva. Samo porast cijena žitarica u odnosu na prošlu godinu je oko 40 posto, a u odnosu na pretprošlu više od 90 posto. Dovoljne količine ugovorene pšenice osigurat će nesmetane isporuke Klasovih pekarskih proizvoda i brašna u sljedećem periodu, navode iz Klasa, uz opasku da ne mogu procijeniti hoće li se poskupljenja nastaviti “jer je tematika vezana za geopolitičku situaciju koja se dinamično mijenja”.
Kada je riječ o rastu cijena hljeba, u federalnom Ministarstvu trgovine ističu da je pšenica berzanska roba, te da njena cijena zavisi od odnosa ponude i potražnje, kao i drugih relevantnih faktora, a proizvođači poskupljenja hljeba uglavnom pravdaju višom cijenom svih sirovina koje su potrebne za proizvodnju.
– U slučaju da nastupe ili mogu nastupiti veći poremećaji na tržištu i kretanju cijena, Ministarstvo će u funkciji zaštite javnog interesa i zaštite potrošača, u skladu sa zakonskim ovlaštenjima, kontinuirano provoditi odgovorne politike i kao obrađivač odluka o mjerama neposredne kontrole cijena ukoliko se ocijeni da je potrebno propisati novu mjeru i predložiti Vladi FBiH, rečeno nam je u Ministarstvu trgovine FBiH.
Edin Pašić iz Udruženje potrošača Kantona Sarajevo smatra da postoji način da se ograniči cijena hljeba.
– Iako je prisutno slobodno formiranje cijena, u inflatornim uslovima kakvi su ovi itekako se poznaje rješenje koje se zove ograničavanje cijena određenih proizvoda. Kod nas, uz energente, osnovne životne namirnice su u vrhu prioriteta čije bi cijene trebalo da se ograniče. Pri tome govorimo da ne treba ići u ograničavanje u smislu da se ide na štetu proizvođača hljeba, nego da se obezbijedi da su cijene realne, odnosno da nisu profiterske i u tom smislu je to moguće uraditi, kaže on.
Građani Mostara ogorčeni su talasom poskupljenja i govore da narod jedva preživljava.
– Ovo je katastrofa. Nema nikakve udruge koja bi radila na zaštiti potrošača i niko nema nikakav nadzor nad tim. Cijene samo divljaju. Ja nisam u teškoj situaciji, ali ako se ovako nastavi, ljudi bukvalno neće imati šta da jedu. Neće imati novca da kupe sa ovim platicama koje su između 500 i 1.000 KM kod privatnika, rezignirano će jedan Mostarac.
Poskupljenja posebno pogađaju penzionere.
– Penzioneri ionako teško žive. Slabe su mirovine. Da ne pomažu djeca koja su vani, ne bismo mogli da živimo, ogorčena je penzionerka, dok mlađi stanovnik grada na Neretvi kaže da su cijene otišle u nebo nakon poskupljenja goriva.
– To je veliki udar na živote stanovnika zato što su plate iste. Teško će se ovo vratiti u neku normalnost, ali opet se nadam da ćemo nekako preživjeti, kaže on.
S tim se slaže i njegova sugrađanka, koja nam je rekla da je nedavno stigla iz inostranstva i da je šokirana cijenama.
– Ne znam kako narod ovdje živi koliko je skupo. I vani je poskupljenje, ali ovdje je zaista drastično, rekla je.
Na kraju izdvajamo tek jednu izjavu starijeg Mostarca, koji kaže da ne vidi da je išta skupo.
– Nikad se bolje nije živjelo, a manje radilo. Ja sam prvu bananu pojeo sa 20 godina u Njemačkoj. Sad dijete neće bananu ako na njoj nema naljepnice. Treba živjeti u ovoj blagodati, a ne kukati, kazao je.