Društvo psihologa u FBiH je u saradnji s Projektom mentalnog zdravlja BiH, Crvenim križem FBiH, Trauma centrom, a pod pokroviteljstvom Federalnog ministarstva zdravstva i uz pomoć mreže centara za mentalno zdravlje organiziralo pružanje kriznih psiholoških intervencija.
Do sada su 22 psihologa volontera pružala pomoć centrima za mentalno zdravlje u FBiH na podršci i pomoći osobama koje su pogođene traumatskim događajem tokom poplava.
– Planiramo da dugoročno pružamo stručnu psihološku pomoć na ublažavanju posljedica traumatskih događaja- kazao je u izjavi za Agenciju FENA psiholog Remzija Šetić.
Cilj je prevenirati teži psihički poremećaj kod stanovništva FBiH.
Aktivnosti uključuju rad s djecom i odraslima u prihvatnim centrima i po potrebi na drugim lokacijama da bi osigurali pristup svima. Odlasku na teren će prethoditi dodatna edukacija o provedbi psiholoških kriznih intervencija u individualnom i grupnom radu, da bi osigurali kvalitetu koja nudi pomoć i podršku, navode iz Društva psihologa u Federaciji BiH.
– Psihološka pomoć osobama koje su pogođene kriznim događajem, odnosno traumatskim događajem kao što su poplave i klizišta, zavisit će od trenutne reakcije same osobe. Prvenstveno, intervenciju treba usmjeriti na smanjenje intenziteta stresa, zaštitu od dodatnih stresora, pomoći pri mobiliziranju ličnih resursa i resursa koje postoje u porodici i zajednici, pružanje psihološke pomoći radi uspostavljanja ranijeg nivoa funkcioniranja same osobe. Onima koji su pogođeni kriznim događajem potrebno je pružiti utjehu, zaštitu od dodatnih patnji, zbrinjavanje tjelesnih potreba, zbrinjavanje vezano za ranije liječenje, spajanje sa članovima porodice ukoliko su odvojeni, izražavanje osjećaja koja su trenutna, i povezivanje osoba s timovima stručnjaka u domovima zdravlja ukoliko su te reakcije dugotrajne i značajno neprilagođene – kazao je u izjavi za Agenciju FENA psiholog Remzija Šetić.
Psiholozi objašnjavaju da se stresni događaji javljaju svakodnevno i njih se uglavnom uspješno rješavaju.
Međutim, traumatski događaji se dešavaju rijetko, čovjeka izbacuju iz ravnoteže i izrazito se teško vratiti u prethodno funkcioniranje, kazuje Šetić.
– Traumatski događaj je događaj izvan granica uobičajenog životnog iskustva i izrazito je neugodan svim ljudima. Najčešće reakcije na traumatski događaj su: bolna sjećanja na događaj (misli, slike), uznemirijući snovi, izbjegavanje razgovora o događaju, smanjenje interesa za uobičajene aktivnosti, osjećaj otuđenosti, izljevi ljutnje, smetnje koncetracije, izrazit oprez, pretjeran strah i osjetljivost. Ovdje želim naglasiti da se pod stresom i traumatskim događajem nalaze i pomagači (pripadnici civilne zaštite, oružanih snaga, volonteri, zdravstveni radnici, itd.) koji posredno doživljavaju tramu prilikom pružanja pomoći drugima, i kod njih je prisutna „supermen reakcija“, a to je da dobro funkcioniraju na radnom mjestu dok pružaju pomoć dok se simptomi posredne traume pojavljuju kad dođu kući. Oni zahtijevaju posebnu psihološku pomoć – pojašnjava Šetić.
Psiholozi i psihijatri govore i o repeticiji traume.
Šetić kazuje da na terenu susreću osobe koje su ranije traumatizirane, posebno ratna trauma i koje sada doživlajavaju ponovnu traumatizaciju i pogoršanje svog psihičkog stanja.