Petak, 29 ožujka, 2024

Drvo budućnosti raste i u Vitezu

Preporučeno

Najveća potražnja za paulovnijom je u Njemačkoj i sve više raste. Paulovnija je i jako izdržljiva, podnosi -25 stupnjeva, ali nije za močvarno tlo. Od nedavno raste i u Vitezu na plantaži mladog Vitežanina Jadranka Grgića.

Paulovniju odlikuje mnogo izuzetnih karakteristika kao što su brz i pravilan rast, potpuna iskoristivost, laka obrada, kvalitetno tehničko drvo. Izvor je obnovljive energije pa se može iskoristiti za proizvodnju peleta i bioetanola. Specifična je i po tome što listovi ovog drveta apsorbiraju i do 10 puta više ugljikova dioksida od drugog drveća, a korijenje crpi teške metale iz zemlje te obnavlja tlo nakon erozije, pa i zapuštena zemljišta može pretvoriti u zelena i plodna polja.

“Budući da sam planinar i da sam primijetio kako naše šume nestaju odlučio sam istraživati i vidjeti što bi to, odnosno koje bi to drvo, moglo nadomjestiti nastali nedostatak. “Surfajući” internetom pronašao sam neke članke o carskom drvu ili drvu budućnosti iz Kine koje raste 7 puta brže od vrbe”, kaže nam Jadranko te dodaje kako je na svoje dvije parcele zasadio oko 300 sadnica namijenjenih za biomasu.

Upravo se čita:  Otišao je velikan bh. književnosti: Abdulah Sidran je sa sobom odnio jednu tajnu

“Jasno je da je potreba za drvećem sve veća i veća. Upravo to je razlog zašto smo se odlučili na ovo drvo budućnosti koje ima intenzivan rast. Za 10 godina drvo namijenjeno za biomasu može da bude prečnika od 50 cm i u jednom stablu može da bude i više od “metar” drva”, dodaje Jadranko.

U razgovoru za Vitez.info portal istaknuo je da je posao pokrenuo prošle godine:

“Posao smo pokrenuli prošle godine i imamo sve više i više kupaca koji nam dolaze i koji nam se javljaju iz svih gradova diljem Bosne i Hercegovine. Očekujemo da će se posao i dalje razvijati te da ćemo uspjeti u našem naumu.”

Upravo se čita:  Sidran je govorio o susretima sa smrću: Da sutra umrem moja bi žena ostala sa 200 KM penzije

Paulovnija se u svijetu sadi oko industrijskih postrojenja, budući da odlično apsorbira Co2, a otporna je i na razna druga zagađenja. Biljke iz dana u dan napreduju, a obično za 9 ili 10 godina budu spremne za sječu jer već tada narastu i do 20 metara u visinu i imaju više nego solidan obujam debla. Paulovnija koristi i okolišu. Npr., ona “upija” ispušne plinove iz automobila, postrojenja i sl. Često se sadi i uz ceste jer joj spomenuti plinovi dosta koriste u rastu.

Uzgajivači paulovnije nemaju problema s plasmanom, jer paulovnija je u svijetu toliko cijenjena upravo zbog svojih karakteristika. Drvo je lagano, ali iznimno čvrsto i zato se koristi u građevinarstvu, za izradu glazbenih instrumenata, u avio i auto industriji, a odlično je i za loženje, jer sadrži malo vlage, ali puno veće kaloričnu vrijednost od ostalih vrsta ogrjevnog drveta.

Upravo se čita:  Potvrdila inspekcija: U bureku pekare "Manja" u Kantonu Sarajevo pronađena svinjetina

Za sada naša država ni na koji način ne potiče sadnju paulovnije. Ukoliko je ne želite saditi na većim površinama, ovo vam drvo zbog svojih lijepih i mirisnih cvjetova, posađeno u dvorištu, može biti lijep ukras, a svojom ogromnom krošnjom praviti hladovinu u ljetnim danima. Ime je dobilo po Ani Pavlovni, kćerki ruskoga cara Pavla I rođenoj 1795. godine.

“Vodimo aktivnu Facebook stranicu na kojoj možete pronaći dobronamjerne savjete te sve ostale informacije vezane za uzgoj paulovnije. Ukoliko imate neki savjet, prijedlog, sugestiju ili molbu, javite nam se. Odgovorit ćemo na sve poruke i pronaći vremena za svaku vašu želju. Budući da se sezona sadnje sadnica bliži, ukoliko želite da posadite vaše drvo javite nam se i za svakoga ćemo naći rješenje i cijenu koja odgovara. Za veće količine šaljemo i poklon sadnice”, ističe Jadranko za kraj razgovora.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Kupci oprez: U FBiH se još uvijek prodaje čokolada Milka u kojoj su pronađeni komadi plastike

Zastupnica Demokratske fronte Marijana Hrvić-Šikuljak kaže da je dobila zabrinjavajući odgovor Federalne uprave za inspekcijske poslove (FUZIP) na pitanje...

Još vijesti za vas