Stupanjem na snagu novih schengenskih pravila, odnosno sustavne kontrole na granici Evropske unije, a prije svega na granicama Schengena svakako da je prouzročilo određene sadržaje koji podrazumijevaju da se više mora posvetiti vremena prilikom kontrole na graničnom prelazu, rekao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine.
On je naveo kako su državljani Bosne i Hercegovine već duže vrijeme su sistemski kontrolisani, odnosno vršena je njihova provjera prilikom ulaska u EU, misleći na Hrvatsku, a da je od prije par dana, tačnije od 7. aprila je stupio na snagu izmijenjeni članak 8. Schengen gdje se tim provjerama imaju obveza kontrolisati i državljani EU koji ulaze i izlaze iz EU.
“Ima određenih čekanja zabilježenih na graničnim prelazima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ali smo vidjeli prije svega da je došlo drugi dan primjene, odmah do kompletnog kolapsa na graničnom prelazu Schengena gdje je taj protok ljudi bio daleko intenzivniji. Tu su stvorene kolone gdje su na neki način za par sati povećana čekanja. Ako se čekalo 15-30 minuta na prelazak granice, to je otišlo na par sati čekanja u kolonama”, rekao je Krešić.
Zamjenik ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine govorio je i o tome da li su azilanti kao i osobe iz Bosne i Hercegovine koji odlaze na rad u zemlje EU prijetnja za promjenu i pooštrenu kontrolu prelaska međudržavnih granica između BiH i Hrvatske, odnosno EU i Schengena.
“Mi smo državljani BiH, a oni su sustavno kontrolirani prilikom ulaska u EU već duže vrijeme. Nije to sada započelo. Sustavno su kontrolirani na granici ulaska iz BiH u Hrvatsku, odnosno na vanjskoj granici EU i na vanjskoj granici Schengena prelaskom iz Hrvatske u Sloveniju. Znači tu su dvije kontrole vršene. Mi nemamo nekih pretjeranih problema kada su u pitanju tražitelji azila kada su u pitanju državljani BiH. U posljednje vrijeme i to rješavamo zajedno sa EU, odnosno državama iz EU gdje smo imali povećan broj tražitelja azila. Sustavno ih prihvatamo nazad već posljednjih više od godinu dana. Sa Njemačkom dosta korektno protiče taj dio”, rekao je Krešić.
S obzirom da su nova Schengenska pravila stupila na snagu s ciljem suzbijanja prijetnji od terorizma zamjenik ministra sigurnosti BiH govorio je i o tome da li i u kojoj mjeri državljanima BiH prijeti pojačani nadzor na granicama zbog osoba koje su boravile na stranim ratištima, a vratile su se u BiH.
“Još 2015. godine se počelo razgovarati o ovoj mjeri, poslije početka intenzivnog migrantskog vala, te određenih terorističkih aktivnosti koji su se dogodili po zemljama EU i to je jedan od sadržaja unapređenja sveukupnog sigurnosnog sustava. To sam razumio na takav način. Mi iz ove perspektive trebamo razumjeti tu sigurnost da je to živa materija i da se valja odgovarati na nove prijetnje koji se pojavljuju. Mislim da one osobe koje su bile i koje su evidentirane da su boravile na stranim ratištima, one prilikom prelaska državne granice mogu biti registrirane bez problema. Unutar BiH oni koji su se vratili sa ratišta u Siriji i Iraku, velika većina njih je u nekim sudskim procesima tako da je to u dobroj mjeri pod nadzorom u samoj BiH”, rekao je Krešić.