Među važnijim pitanjima je i već neko vrijeme aktuelna funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao države – pogotovo poslije sve češćih javnih istupa Milorada Dodika, člana Predsjedništva te zemlje iz redova srpskog naroda i političkog funkcionera entiteta Republike Srpske, kojim dovodi u pitanje postojanje BiH i učešće srpskih predstavnika u njenim političkim, ekonomskim i vojnim institucijama.
Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara, govoriće u četvrtak u Odboru za spoljne poslove Predstavničkog doma Kongresa o angažmanu američke administracije na Zapadnom Balkanu. Tema je i stanje u Bosni i Hercegovini.
Escobar, koji obavlja i funkciju specijalnog izaslanika Sjedinjenih Država za to područje, učestvuje u sesiji koju organizuje pododbor za Evropu, energetiku, životnu sredinu i visoke tehnologije. Tijelo broji dvadeset članova od kojih je jedanaest iz redova Demokratske, a devet Republikanske partije.
Eskobar će o američkoj politici prema Balkanu govoriti u trenutku izraženijih tenzija u tom regionu – ponajviše na relaciji između Kosova i Srbije, u Crnoj Gori, ali i u Bosni i Hercegovini.
Odnose Srbije i Kosova, koje poslednju deceniju uz posredstvo Evropske unije pregovaraju o pravno obavezujućem sporazumu čija je svrha normalizacija odnosa, obilježio je novi višednevni klinč u vezi sa registarskim tablicama.
U danima nakon toga usledio je i spor zbog policijske akcije, prema obrazloženju kosopvskih vlasti, usmjerene protiv krijumčarenja robe na čitavoj teritoriji Kosova – koja je posebno burno dočekana na jseveru Kosova.
Spor zbog tablica privremeno je razriješen uz angažman direktnog posrednika u pregovorima dvije strane Miroslava Lajčaka i Gabriela Escobara. Na vrhuncu krize kosovske vlasti su na sjeveru Kosova razmestile specijalne policijske snage, koje su po sporazumu zamenile jedinice Misije Sjevernoatlantske Alijanse na Kosovu (KFOR).
Među važnijim pitanjima je i već neko vrijeme aktuelna funkcionalnost Bosne i Hercegovine kao države – pogotovo poslije sve češćih javnih istupa Milorada Dodika, člana Predsjedništva te zemlje iz redova srpskog naroda i političkog funkcionera entiteta Republike Srpske, kojim dovodi u pitanje postojanje BiH i učešće srpskih predstavnika u njenim političkim, ekonomskim i vojnim institucijama.
To je u balkanskoj javnosti pokrenulo polemiku i o mogućnostima uvođenja dodatnih američkih sankcija Dodiku. Inače, zbog opstrukcije Dejtonskog sporazuma njemu je još 2017. uveden embargo. Njime se podrazumijeva zabrana putovanja i zamrzavanje imovine na teritoriji Sjedinjenih Država, što važi i za zemlje koje su se pridružile tom potezu.
Nakon tranzicije političke vlasti u Americi početkom godine – od njenih zvaničnika su stizala uvjeravanja da neće biti drastičnijih promjena državne politike prema Zapadnom Balkanu. Kao i da su Sjedinjene Države posvećene razvoju, dostizanju i sprovođenju reformskih procesa, čija je svrha napredak u evroatlantskim integracijama regiona, ali i poruka da tome blisko sarađuju sa Evropskom unijom.
Istovremeno, međunarodne debate o Zapadnom Balkanu ispunili su stavovi dijela stručnjaka i bivših diplomata u Americi i šire da je za trajno rješavanje trzavica i otvorenih pitanja među zemljama regiona, kao i ubrzanje napretka evroatlantskih integracija – potreban značajniji angažman Sjedinjenih Država u tom regionu.