Vijeće za vanjske poslove Evropske unije će naredne sedmice raspravljati o novom pristupu prema BiH, ali nikakav dokument niti zaključci neće biti usvojeni, saznaje bh. novinska agencije Patria (NAP) iz dobro upućenih diplomatskih izvora u Briselu.
Baronesa Ketrin Ešton (Cahterine Ashton), visoka predstavnica EU za vanjsku politiku koja je jučer boravila u Sarajevu će na tom sastanku 17. marta izvijestiti ministre vanjskih poslova država članica o svojim razgovorima, te o pripremi novog pristupa. Bit će i obavljena rasprava, ali ništa više od toga.
Kako saznaje NAP, usvajanje novog pristupa je još uvijek daleko. Izvori iz Brisela navode da su države članice podijeljene oko ideje promjene odnosa EU prema BiH i usvajanja nekog posebnog režima za državu koju more Dejtonske brige.
– Postoji set zemalja koje snažno podržavaju novi pristup. Među njima je Slovenija možda i najjači zagovornik. Podržavaju je još neke zemlje iz regije i generalno oni koji su za proširenje. Na drugoj strani je, istina nešto manja grupa država koje se protive tome, a predvode je standardno Holandija i Belgija – kaže izvor NAP-a.
Njihov argument protiv prijedloga koji je inicirala Evropska komisija nakon propasti posljednjih pregovora o presudi u slučaju Sejdić-Finci, jeste da nema razloga mijenjati pravila za Bosnu i Hercegovinu, te da samo snažnije treba pritisnuti domaće političare i postići efekt kao kod ispunjavanja uvjeta za ukidanje viza.
– Ta grupa zemalja je snažno protiv, i sasvim sigurno je da novi pristup neće biti brzo usvojen, ako uopće bude usvojen – kažu izvori iz institucija EU.
Ključni je problem što, kako nam je rečeno, veliki igrači u EU, u prvom redu Njemačka, još uvijek nisu iznijeli svoj stav.
– Berlin je suzdržan i čeka da vidi šta konkretno donosi ta ideja o novom pristupu. Velika Britanija je velika nepoznanica. Oni u posljednje vrijeme insistiraju na sankcijama, blokadi IPA fondova kao jedinim pravim instrumentom. Ni Francuska se još nije izjasnila – kažu evropski diplomati.
Kako je najavljeno iz Evropske komisije i, što je i Ešton kazala, novi pristup bi u fokusu imao ekonomiju, te bi oživio odnose BiH i EU uprkos neispunjavanju ključnih uvjeta, u prvom redu pitanja „Sejdić-Finci“.