Petak, 29 ožujka, 2024

Evropski parlamentarci traže sankcije za Dodika i njegove saradnike

Autor:Agencije

Preporučeno

“Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresiran za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni pritisak da bi se zaustavio u ostvarivanju svoje secesionističke etnonacionalističke agende”

Grupa zastupnika u Evropskom parlamentu uputila je pismo ministrima vanjskih poslova država članica Evropske unije u kojem pozivaju na uvođenje sankcija članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Miloradu Dodiku i drugim osobama koje su odgovorne za narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

U pismu se navodi da se Bosna i Hercegovina suočava s najtežom političkom krizom od kraja rata, direktno uzrokovanom djelovanjem člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i njegovog Saveza nezavisnih socijademokrata (SNSD), prenosi Anadolija.

“Protuustavni bojkot legitimnih državnih institucija od strane stranke koji je uveden prošlog jula zbog usvajanja zakona o negiranju genocida, proveden je kao prvi korak u konkretizaciji njegove secesionističke agende za Republiku Srpsku”, navodi se u pismu, uz pojašnjenje Dodikove inicijative o povlačenju entiteta iz brojnih institucija.

“Nedavna najava formiranja vojske entiteta Republike Srpske i provokativne paravojne vježbe koje su snage policije RS-a izvele u blizini Sarajeva pokazale su da gospodin Dodik ne odustaje i da je voljan da koristi silu za ostvarenje svojih ciljeva, te da se osjeća osnaženim direktnom i indirektnom podrškom Srbije i Rusije, kao i izostankom odgovora od EU-a”, dodaje se.

Međunarodni nadzor

Upravo se čita:  I banke u FBiH počele zatvarati račune osobama s američke crne liste, pojedinci neće moći primiti platu

Navodi se također da je BiH 26 godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma još u velikoj mjeri pod međunarodnim nadzorom s institucijom Visokog predstavnika i vojnim snagama EUFOR-a koje su, kako se navodi, još uvijek potrebne za nadgledanje implementacije mirovnog sporazuma.

“Međutim, ovaj međunarodni nadzor nosi veliku odgovornost. Odgovornost aktivnog i direktnog angažmana u BiH kako bi se pomoglo zemlji na njenom putu ka odgovornoj i funkcionalnoj demokratiji. To uključuje potrebu reagiranja i vraćanja odredbi Dejtonskog mirovnog sporazuma, u slučaju da postoji prijetnja miru kroz uništavanje teritorijalnog integriteta i uspostavljenih zajedničkih struktura zemlje”, navodi se u pismu.

Istaknuto je da posljednjih mjeseci međunarodna zajednica, a posebno EU kolektivno, nije ispunila ovu odgovornost te da nije uvela nikakve posljedice za teška kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma od strane političkog rukovodstva RS-a.

Eurozastupnici podsjećaju da se o situaciji u BiH razgovaralo na sastanku Savjeta za vanjsku politiku prošlog ponedjeljka, ali bez konkretnog i jakog rezultata te da zaključci nisu prikazali hitnost situacije i da oni koji su odgovorni za situaciju nisu jasno imenovani.

“Dodik je ohrabren takvim nedostatkom akcije od strane EU-a, koju dokazuje i činjenica da je prvog dana sastanka on potvrdio nastavak ranije navedenog glasanja u Narodnoj skupštini Republike Srpske”, navodi se.

Nužan pritisak

“Očigledno je da gospodin Dodik nije zainteresiran za izgradnju demokratskih institucija i inkluzivne, jedinstvene i mirne BiH. Potreban je ozbiljan međunarodni pritisak da bi se zaustavio u ostvarivanju svoje secesionističke etnonacionalističke agende”, stoji u pismu te se dodaje:

Upravo se čita:  Velika promjena vremena: Nakon zahlađenja će ugrijati, temperature će rasti do 30 stepeni!

“Stoga vas pozivamo da podržite uvođenje čvrstih sankcija gospodinu Dodiku i svim drugim osobama unutar ili bliskim rukovodstvu RS-a koji su odgovorni i/ili podržavaju kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ovo je jedini održiv način očuvanja mira i teritorijalnog integriteta BiH. Jednostavnim nastavkom dijaloga s ovim liderima, od kojih jedan otvoreno prijeti secesijom, bez odgovarajućih posljedica, EU de facto dozvoljava kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, a time i suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH” navodi se.

Zastupnici su pozvali na hitno provođenje “Odluke Vijeća (CFSP) 2021/543 od 26. marta 2021. o izmjeni Odluke 2011/173/CFSP o restriktivnim mjerama” s obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, koja je sačinjena u svrhu sankcioniranja pojedinaca čije aktivnosti ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine, kao i da sankcionira s njima povezana lica.

“S obzirom da postupanje rukovodstva RS-a i njihovih pristalica ispunjava sve gore navedene kriterije, pozivamo Vas da postupite i predložite Vijeću za vanjske poslove utvrđivanje liste odgovornih za nastalu krizu, kao i fizičkih i pravnih lica koja su povezana sa njima, uključujući, na primjer, zvaničnike, političare, osoblje sigurnosti, kompanije, sportiste i sportske saveze, na koje se primjenjuju sankcije utvrđene prethodno navedenom Odlukom Vijeća”, stoji u pismu.

Upravo se čita:  Duge kolone na graničnim prelazima na izlazu iz Bosne i Hercegovine

Potpisnici pisma

Pismo potpisuju zastupnici kluba Zelenih/Evropskog slobodnog saveza (EFA) Reinhard Butikofer, Tineke Strik i Romeo Franz, zastupnik iz Evropske narodne stranke (EPP) Michael Gahler te izvjestitelj za BiH Paulo Rangel iz iste stranke, zastupnici Progresivnog saveza socijalista i demokrata Tonino Picula i Dietmar Koster te Hilde Vautmans i Klemen Groselj iz kluba zastupnika Renew (Obnovi Evropu).

“Nakon jasnih zaključaka debate u utorak u Evropskom parlamentu, široka koalicija koju čine ključni zastupnici iz četiri najveće političke grupe u EP sada konkretno poziva ministre vanjskih poslova EU da provedu sankcije gospodinu Dodiku”, rekla je zastupnica Strik.

“Ishod sastanka ministara EU prošle sedmice pokazuje da još uvijek nedostaje osjećaj hitnosti po pitanju ozbiljnosti situacije u BiH. Ovo pismo je poziv za buđenje ministrima i podsjetnik na posebnu odgovornost koju međunarodna zajednica i EU imaju za zaštitu Dejtonskog mirovnog sporazuma i suvereniteta, teritorijalnog integriteta, ustavnog poretka i međunarodne ličnosti BiH. Svako ko to osporava, kao što to Dodik trenutno čini, treba da se suoči s posljedicama i treba se suočiti sa čvrstim sankcijama iz EU”, poručila je Strik.

Države članice EU-a će 15. decembra održati sjednicu na kojoj će odrediti eventualne sankcije.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Cure prve informacije s vještačenja mobitela: Na dan nestanka obrisano je mnogo poruka i poziva!

Prema neslužbenim saznanjima istrage, vještačenje mobitela Ivane Ilić pokazalo je da su mnoge poruke i podaci o pozivima izbrisani,...

Još vijesti za vas