Sarajevska Drina, koja je bila zaštitni znak Fabrike duhana Sarajevo, danas se proizvodi u Poljskoj. Ovu vrstu cigareta je nekad pušio velik broj ljudi u BiH. Bila je simbol jednog vremena i kompanije koje više nema.
Nakon više od 140 godina, Fabrika duhana Sarajevo prestala je s radom. Stotinu pedeset radnika ostalo je bez posla.
Gašenjem ove fabrike u Bosni i Hercegovini nestaće i cjelokupna duhanska industrija. Istovremeno, nestaje i uzgoj duhana koji je nekada bio tradicionalna poljoprivredna kultura u pojedinim dijelovima Bosne i Herecgovine.
Više od 30 godina Almir Šutrović radio je u Fabrici duhana Sarajevo. Prije četiri godine proglašen je viškom i dobio je otkaz. Zbog kršenja radnih prava više puta je i tužio rukovodstvo ove fabrike. Danas kaže kako se fabrika mogla spasiti.
– Odgovornost snose svi podjednako, počeviši od radnika koji su dali podršku nedomaćinskom vođenju FDS, zatim Vlade, te nekih institucija državnih, kao što je sudstvo i tužilaštvo koji nisu pokrenuli određene korake kad je trebalo, vjerovatno bi danas fabrika nastavila s radom – kazao je Šutrović za BHRT.
Sarajevska Drina, koja je bila zaštitni znak Fabrike duhana Sarajevo, danas se proizvodi u Poljskoj. Ovu vrstu cigareta je nekad pušio velik broj ljudi u BiH. Bila je simbol jednog vremena i kompanije koje više nema.
Privatizacija Fabrike duhana Sarajevo počela je prije deset godina u vrijeme kada je na čelu Vlade Federacije BiH bio premijer Nermin Nikšić. Pravni nasljednik Fabrike duhana Sarajevo je kompanija Badeco Adria d.d. koja je nedavno objavila da ima 7,5 milijuna gubitka, te da zbog toga pokreće proces likvidacije. U nadležnom sindikatu ističu kako je velik popis krivaca od kojih se može tražiti odgovornost.
– Pitamo se svi danas šta je s kapitalom FDS izvan lokaliteta Pofalića. Ta imovina je nekada bila procijenjena na 800 miliona KM. Praktično nema niko pravih saznanja o tome – kazao je Mehmed Avdagić iz Sindikata zaposlenih u duhanskoj industriji BiH.
Gašenjem posljednje fabrike duhana, u BiH polako iščezava i proizvodnja sušenog duhana.
– Svake godine proizvodnja duvana je sve manja. Nekada smo imali 800 tona duvana, prošle godine smo imali oko 300 tona, ove godine smanjene su ugovorene površine, očekujemo da će to biti za jednu trećinu manje nego prethodne godine – kazao je Svetozar Mihajlović iz preduzeća “Duvan” Bijeljina.
Politika trošarina koja se odnosi na duhan i duhanske proizvode je rigidna, a stope trošarina odavno ne ispunjavaju osnovnu svrhu, mišljenja su ekonomsti. Sve to utječe i na rast “crnog” tržišta za cigarete i duhan.
– Crno tržište u proteklih destak godina raste. Domaći proizvođači su bili oslonjeni na domaće fabrike duvana i to je bio jedan sigurni način plasmana. Da bi opstali neki su bili primorani da se preorijentišu i na crno tržište – ističe Saša Grabovac iz Udruženja ekonomista RS SWOT.
– Nije crno tržište stvoreno zbog gašenja domaće industrije, već zbog velikog povećanja akciza na duvan i duvanske prerađevine u jednom kratkom vremenskom periodu što kupovna moća građana nije mogla da izdrži – zaključuje Ratko Kovačević iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
U BiH nešto ranije ugašene su i fabrike duhana u Mostaru i Banjaluci. Prema podacima Svjetske zdavstvene organizacije, BiH je sa 35,5 posto pušača druga u Europi, odmah iz Srbije u kojoj duhanske proizvode konzumira 37,6 posto stanovništva.