Više od 10.500 građana bh. entiteta Federacija BiH skinuto je sa evidencije nezaposlenih u prvih šest mjeseci ove godine. Samo polovina zato što je pronašla posao. Među preostalih 5.000 su oni koji su na nekim honorarnim poslu zaradili više od 104 eura. Posljednjih deset mjeseci traže da se to promijeni, ali odgovora nema.
Poslije četiri godine na listi Službe za zapošljavanje, stanovnica Sarajeva Dalida Sagdati posao nije našla, ali je dobila obavještenje da njenog imena tamo više nema. „Više nisam na tom spisku zato što sam u martu 2015. zaradila 236 konvertibilnih maraka [118 eura]“, objašnjava.
Prihvata svaki honorarni posao koji joj se ponudi, jer je to, kaže, jedina prilika za zaradu. Poslodavci je ne prijavljuju, pa je jedina prilika za zdravstveno osiguranje biro za zapošljavanje. Sada je to izgubila. „Znači, nemam osnovno ljudsko pravo, nemam pravo na zdravstveno osiguranje. Da su oni stvorili neki drugi način kako ja to mogu ostvariti, ok, ali nema.“
U Dalidinoj situaciji su i hiljade drugih u Federaciji BiH. Pred njima su dva moguća poteza – da uplaćuju dobrovoljno zdravstveno osiguranje, za šta uglavnom nemaju novca, ili da probaju da ga ostvare preko socijalne službe, odnosno zvanično postanu socijalni slučajevi, što je također komplikovana procedura.
Udruženje nezaposlenih na taj problem upozorava od početka godine kada je zatražilo izmjene Zakona o posredovanju pri zapošljavanju. Ni poslije deset mjeseci ogovora nema. „Brisanjem sa evidencije krše se i ostala ljudska prava. Naprimjer, imate majku koja je na evidenciji i djeca su osigurana preko nje. Međutim, kada je ona obrisana i djeca su joj obrisana i oni su ostali bez zdravstvenog osiguranja“, kaže Indira Smajlović iz Udruženja nezaposlenih Otium.
„Zakon je na snazi još od 2005. godine, međutim, u udruženju kažu kako je on tek nedavno počeo da se primenjuje i to ne u svim kantonima. U Kantonu Sarajevo je po tom osnovu, u prvih šest meseci ove godine sa liste nezaposlenih skinuto 862 ljudi“, izvještava reporterka Al Jazeere Nataša Kovačev. Nisu svi među njima u teškoj materijalnoj situaciji, kaže saradnik Službe za zapošljavanje i dodaje kako tek trećina ima primanja manja od 250 eura.
Kako oni ne bi ispaštali, i Služba je tražila da se zakon izmjeni. Ponovo bez odgovora. „Jedini put da se riješi ovaj problem je da se promjeni zakonsko rješenje. Zna se ko mijenja zakonsko rješenje na prijedlog Vlade, Skupština Federacije, odnosno Parlament Federacije“, ističe Ranko Markuš, saradnik Službe za zapošljavanje Kanton Sarajevo.
Među političarima za sada dogovora nema. U julu je bez objašnjenja odbačen prijedlog jednog od poslanika, a u fioci Ministarstva rada više od godinu dana stoje pripremljene izmjene zakona koje Vlada nije razmatrala. „Ima nekih stvari koje prethodno treba dogovoriti i utvrditi. Šta se želi i šta se hoće s tim zakonom. Da li da idemo u neke veće promjene, reformske“, kaže Đana Kadribegović, pomoćnica federalnog ministra rada.
Sada je prioritet reforma tržišta rada, kažu u Ministarstvu. Armiji od 390.000 nezaposlenih u Federaciji, Vlada će ponuditi programe prvog zapošljavanja i samozapošljavanja. Za ljude poput Dalide, rješenje bi moglo biti razdvajanje zdravstvenog osiguranja od službi za zapošljavanje, koje je za sada samo na nivou plana. Do tada se nada da neće biti bolesna.