U vremenu kada se sve više govori o tome da je genetski modificirana hrana budućnost prehrane stanovnika Zemlje u budućnosti, Bosna i Hercegovina ima šansu da ne bude na tom kolosijeku, poručeno je ovo danas sa sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca Kruga 99 gdje je govoreno o temi “Agrikultura i hrana: istine i zablude”, javlja Anadolu Agency (AA).
Jedan od uvodničara, dekan Veterinarskog fakulteta Sarajevo prof.dr. Nihad Fejzić podsjetio je kako je prehrana jedno od najatraktivnijih pitanja današnjice u svijetu. Šanse za proizvodnju kvalitetne i zdrave hrane u BiH su velike, ističe Fejzić dodajući kako bi takav potez na dugoročno promijenio ekonomsku sliku zemlje.
“Naročito me interesuje kako da postignemo da u našoj poljoprivrednoj proizvodnji napravimo jednu sinergiju između nauke i naučnih institucija kao što su fakulteti i istraživači centri, da ih stavimo u funkciju. To zahtjeva i daleko veće promjene u obrazovnom sistemu, moramo poljoprivrednu proizvodnju načini više atraktivnom za mlade ljude. Niz aktivnosti se može provesti bez obzira što je bh. društvo i ekonomija opterećeno raznim drugim nepogodnostima, smatramo da proizvodnja hrane može biti naša strateška šansa, da je za neki dugoročniji period od desetak godina kompletno moguće promijeniti strukturu naše proizvodnje, vezati proizvodnju hrane za turizam, imati nove kadrove koji će biti sposobni da prate te trendove”, naglasio je Fejzić.
Prema njegovim riječima, naučna predviđanja pokazuju da će za 20 godina na planeti Zemlji živjeti preko devet milijarde ljudi gdje će pitanje prehrane biti “goruće”. Korištenje genetski modificirane hrane u tom slučaju, kako ističe Fejzić, neizbježno je.
“Znamo da danas milijarda ljudi nema dovoljno hrane, da naredna milijarda ne jede dobru izbalansiranu ishranu, s druge strane preko 1,4 milijarde stanovnika pati od problema gojaznosti, srčanih problema, bolesti koje jesu povezane sa hranom. Svjetska poljoprivredna proizvodnja ne može riješiti hranjenje svijeta u narednom periodu ako ne bude koristila genetsku modificiranu hranu kao oblik kako nahraniti svijet. Naša šansa na ovim prostorima, da se ovdje može proizvoditi hrana koja jeste iz kapaciteta tradicionalne. Zagovaramo sistem malog poljoprivrednika koji treba da preživi i zagovaramo sistem gdje treba da bude vidljivo, kako izgleda to mlijeko i kakav mu je kvalitet, 50 posto stanovnika u BiH živi u gradovima, nemaju predstave gdje se proizvodi mlijeko, djeca u školama to gledaju samo u knjigama ili na televizijskim emisijama”, naglasio je Fejzić koji je najavio naredne sedmice u Sarajevu održavanje velikog veterinarskog kongresa na kojem će 260 učesnika iz 11 zemalja raspravljati o temi hrane.
U BiH moguće je primijeniti strane modele za razvoj uspješne poljoprivrede i stočarstva, rekao je Jusuf Arifagić, vlasnik i direktor kompanije Arifagić Investment u Kozarcu.
Prema njegovim riječima, kompanija koju je osnovao primjenjuje norveški model proizvodnje odnosno norveški model stočarstva.
“Dostignuća kojeg su norveški farmeri stekli u zadnjih 80 godina, bazirana na naučnim dostignućima, dobio sam saglasnost norveških zadruga i takav jedan model preselio u svoj Kozarac, u BiH. Sve ono što su norvežani postigli uspio sam dokazati da taj model može savršeno funkcionisati i ovdje i da investiranje u nauku i tehnologiju može dati u ekonomsko smislu vrlo dobre rezultate. Imamo farmu od nekih 700 grla, ona je jedinstvena takve vrste u svijetu, najveća je farma norveških goveda u svijetu po broju, imamo zavidne proizvodne rezultate, naše mlijeko je našlo svoj evropski put prema Evropskoj uniji”, rekao je Arifagić dodajući kako je siguran da pomenuti model može poslužiti svim poljoprivrednim proizvođačima u BiH.