Nova zgrada Gazi Husrev-begove biblioteke otvorena je 15. januara. Riječ je o najstarijoj javnoj biblioteci u Bosni i Hercegovini, koja je nastala 1537. godine.
Gotovo četiri hiljade građana besplatno se učlanilo u ovu biblioteku tokom Dana otvorenih vrata, a sve ono što baštini ova instuticija moći će koristiti svaki radni dan od 8 do 18 sati.
U toku Dana otvorenih vrata uposlenici biblioteke bili su na usluzi svim korisnicima i posjetiocima, a posjetioci su imali priliku obići odjele, depoe, muzej i druge prostorije biblioteke, javlja TVSA.
U okviru manifestacije predstavljeno je i 18 kataloga rukopisa ove naučne i kulturne institucije BiH. Ovim povodom prikazan je I dokumentarni film o bibiloteci Čuvar bošnjačkog naslijeđa autorice Zehre Alispahić.
U ovoj biblioteci čuva se najveći fond rukopisa na orijentalnim jezicima u Jugoističnoj Evropi, što dovoljno govori o njenoj naučnoj i kulturnoj važnosti ne samo za Bosnu i Hercegovinu nego za cijeli region i šire.
Rukopisi potječu iz raznih krajeva islamskog svijeta, osobito iz velikih i značajnih kulturno-naučnih centara kao što su Istanbul, Mekka, Medina, Kairo, Bagdad. Značajan broj ovih rukopisa potječe iz bosanskih gradova i sela gdje su pisana originalna djela ili prepisivane knjige drugih autora iz svih tada poznatih naučnih disciplina.
Pored najmanjeg rukopisa Kur’ana, poznatog Banjalučkog musafa, najstariji rukopis u Gazi Husrev-begovoj biblioteci je četvrti svezak poznatog teološko-mističkog djela Encikopedija islama Ebu Hamida Muhammeda el-Gazalija.
(Sarajevski.ba)