Connie Hadegaard, europska povjerenica za klimu, kazala je da je vrijeme da se počnemo baviti Zemljinim zdravljem. “Da je vaš liječnik 95 posto siguran da bolujete od ozbiljne bolesti, odmah biste počeli tražiti lijek”, paralela je koju je povukla Hedegaard
Globalno zagrijavanje uzrokovano je ljudskim djelovanjem. To sada možemo tvrditi s gotovo potpunom sigurnošću, pokazala je nedavna studija vodećih svjetskih klimatologa. Istraživanje je objavila Međunarodna komisija za klimatske promjene.
Ban Ki-moon, glavni tajnik Ujedinjenih naroda (UN) ovu studiju je nazvao upozorenjem za sve svjetske vlade, da moraju konačno sjesti za isti stol i zajedničkim snagama raditi na borbi protiv opasnosti koja prijeti čitavom planetu, prenosi Reuters.
“Ovo je još jedan poziv da se probudimo. Oni koji odbijaju vjerovati znanosti i traže izlike umjesto da djeluju igraju se s vatrom”, poručio je John Kerry, državni tajnik Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Connie Hadegaard, europska povjerenica za klimu, kazala je da je vrijeme da se počnemo baviti Zemljinim zdravljem. “Da je vaš liječnik 95 posto siguran da bolujete od ozbiljne bolesti, odmah biste počeli tražiti lijek”, paralela je koju je povukla Hedegaard.
Svim ovim upozorenjima usprkos, klimatske promjene i dalje su političko pitanje. Vrući je to krumpir kojeg lideri svjetskih velesila nevoljko uzimaju u ruke. Posebno se to odnosi na SAD, vodećeg svjetskog zagađivača atmosfere, gdje i dalje postoji brojčano snažna i utjecajna zajednica ljudi koji odbijaju prihvatiti globalno zagrijavanje kao činjenicu.
Međutim neke si zemlje, poput Australije, koja je možda i najteže pogođena efektom stakleničkih plinova, ne mogu dopustiti rasprave koje uključuju poricanje globalnog zagrijavanja. Klimatske promjene za Australce su itekako stvarne i vrlo jasno dokumentirane: zime su sve suše, ljeta sve toplija, a požarna sezona počinje već u rano proljeće.
Australski meteorološki biro, ističe Ben Cubby, urednik ekološke rubrike u dnevnom listu Sydney Morning Herald, najavljuje da se dugoročno mogu očekivati porast morske razine, povećanje kiselosti oceana, što će uvelike utjecati na floru i faunu Velikog koraljnog grebena, te vremenske promjene koje će imati štetan utjecaj na poljoprivredu.
Vremena za prevenciju ima i dalje. Ali prvi korak mora biti ograničavanje emisije stakleničkih plinova. Svijet je već potrošio 54 posto svog “karbonskog budžeta” – količine CO2 koji se smije pustiti u atmosferu prije nego šteta postane nepovratna. Prema trenutnom stupnju potrošnje, ta granica će biti probijena kroz 30 godina.
Da bi se očuvalo zdravlje planeta, industrija nafte i ugljena morat će biti spremna podnijeti određene gubitke. Kako navodi Cubby u svom tekstu, obje ove industrijske grane u Australiji planiraju ekspanziju. Neograničena eksploatacija im ne smije biti dopuštena. “Veći dio poznatih fosilnih rezervi morat će biti ostavljeno pod zemljom ako Australija želi imati bilo kakvu šansu da se pripremi za obračun s najgorim efektima klimatskih promjena”, piše Cubby.
Ograničenje emisije stakleničkih plinova nema alternative, tvrdi profesor Colin Butler sa Sveučilišta u Canberri. “Imamo etičku odgovornost postupati po pitanju klimatskih promjena. Dugoročno gledajući, to nam je svima u najboljem interesu. Moramo smanjiti emisiju plinova, čuvati resurse i tražiti regionalna rješenja”, kaže Butler.
(Index.hr)