Akademik Kukić objašnjava kako ljudi preko tih kredita pokušavaju zatvoriti rupe koje su sve veće – na taj način zapadaju u sve veće dubioze i sve manje realnim čine mogućnost da se iz tih dubioza uopće izvuku.
Zbog drastičnog povećanja cijena, većini građana Bosne i Hercegovine i prosječna plata je misaona imenica pa tako kućni budžet pune komercijalnim kreditima i dužničkim “ropstvom”.
Podaci Centralne banke pokazuju da među gotovo 11 milijardi KM, koliko su kod komercijalnih banaka u prvih deset mjeseci ove godine kreditno zaduženi bh. građani, više od 70 posto ili gotovo osam milijardi su nenamjenski potrošački krediti.
Kako se navodi, tome treba dodati i milijardu KM kredita kod mikrokreditnih organizacija, javlja Federalna.ba.
Njima bh. narodi, u koje se nosioci izvršne i zakonodavne vlasti kunu, nastoje održati privid života. Posljedica je to improvizacija vlasti u ekonomskoj politici na svim nivoima, ali i kulture i odnosa prema radu u ovoj zemlji.
“Sa ekonomske strane kad uspoređujemo BiH i zemlje okruženja i zemlje EU – mi malo radimo, a dobro živimo. Većina ima kredite, većinom se koriste za osnovne potrebe prehrane“, kaže Jelena Ljubas-Ćurak, docentica na Fakultetu poslovne ekonomije Univerziteta Vitez.
Akademik Slavo Kukić objašnjava kako ljudi preko tih kredita pokušavaju zatvoriti rupe koje su sve veće – na taj način zapadaju u sve veće dubioze i sve manje realnim čine mogućnost da se iz tih dubioza uopće izvuku.
Stoga se umjesto kreditnog zaduženja, Jelena Ljubas-Ćurak, ekonomska stručnjakinja, zajedno sa suprugom, građevinskim inžinjerom, nakon redovnih poslova odlučila proizvoditi hranu za potrebe svoje četveročlane porodice, na koju se u ovoj zemlji troši najveći dio plaće.
“Zasadili smo mali voćnjak, tek mu je početna faza, imamo dva mala plastenika i njivu smo proširili u odnosu na prošlu godinu“, navela je Ljubas-Ćurak.