“Ove godine sam kupio tri tone za iste pare koje sam dao prošle godine za pet tona. A ostatak ćemo namiriti malo ‘drhtanjem’, malo štednjom i tako”
Cijene energenata u Bosni i Hercegovini (BiH) su porasle u ovoj godini, a neki od njih su i tri puta skuplji u odnosu na godinu ranije.
Slavko Ćodo iz Srebrenice, na istoku BiH, ove godine je platio 85 maraka za metar drva, a da bi se grijao cijelu zimu potrebno mu je, kako kaže, 10 metara. Ističe da nema novca da drva kupi odjednom, pa ih nabavlja u fazama, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
“Nabaviš metar i po, dva ili tri, pa opet kad skupiš, uštediš, nabaviš još. Nekad ne ložiš, nego baš samo kad moraš. Štediš. Ovo je baš za neizdržati. Živimo u šumi, a plaćamo k’o da živimo u velegradu”, rekao je Ćofo za RSE.
Njegov sugrađanin Šefkat Muharemović se grije na pelet. Prošle godine je potrošio pet tona ovog energenta.
“Ove godine sam kupio tri tone za iste pare koje sam dao prošle godine za pet tona. A ostatak ćemo namiriti malo ‘drhtanjem’, malo štednjom i tako”, rekao je Muharemović.
Miralem Begić iz Opštine Doboj Jug, na sjeveru BiH, već mjesecima čeka na četiri tone peleta, koje mu je proizvođač obećao u februaru po cijeni od 400 maraka (200 eura) po toni.
“Rečeno mi je da ću u narednih osam do devet mjeseci doći na red. Međutim, vidim da cijene divljaju i idu preko, čak, 600 maraka (300 eura) po toni”, kazao je.
Begić je kotao na pelet nabavio prije 11 godina. Pored njega ima i stari kotao na drva i ugalj. Međutim, ni ti energenti nisu jeftini ni lako dostupni. Naročito ugalj.
“U rudniku Stanari (na sjeveru BiH) je ugalj slabije kalorijske moći, od 170 do 175 maraka (87 – 90 eura) po toni. Dok on dok dođe ovamo, nekih 35 km od Stanara, izađe i na 200 maraka (100 eura) po toni. A cijena uglja iz Banovića, pod uslovom da imaš sreće da ga dobiješ, je bila još u maju 250 maraka (125 eura) po toni”, kazao je Begić.
Vildan Mrkaljević, iz iste opštine pet mjeseci pokušava nabaviti ugalj iz rudnika Banovići.
“Svaki put nazovem i pitam ljude, koji mi ugalj dovoze već godinu, a oni kažu nema. Kažem: “Kad će”? Ne znamo”, odgovaraju. Svi se nadaju, ali niko nije načisto kad mogu očekivati isporuku”, kaže Vildan Mrkaljević, Opština Doboj Jug .
Ugalj iz rudnika Banovići, na sjeveroistoku BiH, je prošle godine bio 195 maraka (99 eura) po toni. A sada je od 240 do 250 maraka (120 – 125 eura), ako imaš sreće da ga dobiješ, kaže Mrkaljević, koji već razmišlja o konvertorima i grijanju na struju.
‘Vlasti nemaju adekvatan odgovor da riješe problem’
Kamil Herenda iz Goražda, na istoku BiH, se grije na drva i troši oko 10 metara kubnih po sezoni. Ove godine će za grijanje izdvojiti 200 KM (100 eura) više nego prošle godine.
“To je dodatni udar na budžet, posebno onih u stanju potrebe kao što su penzioneri. Minimalna penzija je oko 440 maraka (220 eura), a vlasti nemaju adekvatan odgovor i socijalni plan da riješe problem sa ogrijevom za socijalno ugrožene kategorije”, kazao je Kamil Herenda iz Goražda.
Munib Kazagić iz Goražda, na istoku BiH, je razmišljao da ove godine pređe na pelet. Kaže da je srećan što nije ušao u tu investiciju, jer je taj energent najviše poskupio. Za tonu uglja je platio 1.800 maraka (900 eura). Još oko 500 maraka (250 eura) dodatno je dao za šest kubnih metara drva.
“To penzioner sebi ne može priuštiti sa svojim primanjima. A vlast nam je dala 100 maraka (50 eura) pomoći da nam ‘bace lug u oči’. Gdje su povišice penzija koje obećavaju?”, kaže Munib Kazagić, također iz Goražda.
Neki su ove godine imali sreće, poput Husnije Ružnić iz Cazina, na sjeverozapadu BiH. Ona je od komšije kupila drva po povoljnoj cijeni, jer je on prešao na druge energente.
“Na drva se grijem. Ove godine sam baš jeftino kupila od komšije iz garaže za 100 maraka (50 eura) po metru. A inače su 130 do 150 maraka (65 do 75 eura) po metru. Al’ komšiji nije trebalo, pa sam od njega kupila”, kazala je Husnija Ružnić iz Cazina.
‘Nadamo se da zima neće biti duga i teška’
Nežad Kamenica, iz Sarajeva prošle godine se grijao na gradsko centralno grijanje. Nada se da će biti dovoljno plina ove godine, ako se to ne desi, u stanu ima klima uređaj.
“Ako zavrnu, slojevito se obući u stanu i što više fizičke aktivnosti i treninga. Nadam se da zima neće biti duga i teška”, kaže Nedžad Kamenica, Sarajevo.
Penzionerka Ifeta Kokor iz Sarajeva kaže da je ne brine da li će nestati plina, koji je dominantan energent u glavnom gradu BiH. Ona ga odavno ne može priuštiti i već godinama se grije na drva.
“Imam ja plin razveden, al’ ne mogu to plaćat’. Minimalna je penzija i ne može mi džep podnijeti plaćanje, kazala je Ifeta Kokor iz Sarajeva.
Dodaje da je kupila pet metara kubnih za 600 maraka (300 eura).
Dragan Kazazić se, kao i mnogi Mostarci, na jugu BiH, grije na struju, jer su zime u ovom gradu blage. Temperatura rijetko pada ispod nule, zahvaljujući mediteranskom podneblju.
“U slučaju poskupljenja struje ću tražiti neku alternativu, ali do sada nisam razmišljao o tome”, kaže Dragan Kazazić iz Mostara.
Predviđanja Svjetske banke za Zapadni Balkan su da će inflacija dodatno rasti , zbog porasta cijene hrane i energenata.
Inflacija u svijetu potaknuta je poskupljenjem energenata i hrane zbog ruske invazije na Ukrajinu i zapadnih sankcija Rusiji.