Uzimajući u obzir globalnu krizu, građani ne očekuju pojeftinjenje, ali za nadat se da će količina ogrjeva biti dovoljna dok traje zabrana izvoza.
I dok cijela Europa strepi od mogućnosti nestašice i značajnog poskupljenja energenata zbog krize prouzrokovane ratom u Ukrajini, uvode restrikcije za smanjenje potrošnje plina i struje, u Bosni i Hercegovini, čini se, nema mjesta zabrinutosti.
Iako naša zemlja u cijelosti ovisi o plinu koji uvozi iz Rusije uz posredovanje Gazproma, i to preko plinske mreže Srbije, a prestanak ruske isporuke najviše bi pogodio glavni grad, opskrba ne bi trebala biti problem jer Rusija BiH do sada nije uvrstila na listu neprijateljskih država.
Iz kompanije Energoinvest, koji su uvoznik plina za Federaciju BiH, kazali su danas kako će nova cijena plina biti poznata početkom oktobra, jer trenutna cijena vrijedi do kraja trećeg kvartala, odnosno do 30. septembra te da se i dalje očekuje rast cijena.
Također, cijene i potražnja peleta i ogrjevnog drveta ove godine dramatično su veće, ali Vijeće ministara BiH donijelo je odluku o zabrani izvoza peleta i proizvoda od drva do kraja oktobra kako bi se ograničile cijene tih proizvoda i na taj način pomoglo građanima kojima je drvo najčešća alternativa.
Hrana ili računi?
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić za Oslobođenje kaže da će prvi udar na naše građane biti značajniji rast cijene energenata.
– Cijena prirodnog gasa je za godinu povećana gotovo 100%, gdje će dodatni rast cijene ovog energenta biti, ironično, nakon izbora i kada napravimo odluke. Vrlo izvjesno da će i cijena električne energije biti povećana za oko 20%, što će račune za grijanje učiniti još većim. S obzirom da nije došlo do rasta plata ili nedovoljnog rasta, građani će se naći pred izborom šta platiti – račune ili hranu – kazao nam je Hadžić.
Uzimajući u obzir globalnu krizu, građani ne očekuju pojeftinjenje, ali za nadat se da će količina ogrjeva biti dovoljna dok traje zabrana izvoza.
– Najviše koristim ugalj i ogrjev, tako sam najsigurnija – kazala nam je jedna penzionisana građanka.
Što se tiče cijena hrane, situacija nije nimalo ohrabrujuća. Evropski zavod za statistiku (Eurostat) objavio je jučer da su cijene hrane naglo porasle u cijeloj Evropskoj Uniji. Hljeb nikada nije bio skuplji nego sada.
Prošlog mjeseca godišnja stopa inflacije u eurozoni iznosila je 9,1 posto, što je, kako su saopćili, istorijski maksimum.
Pitali smo Sarajlije jesu li zabrinuti zbog predstojeće zimske sezone i kako se spremaju za nju, a odgovori koje smo dobili ukazuju na to da su građani navikli da se prilagođavaju promjenama, spremaju se koliko su u mogućnosti i nadaju se nekim boljm vremenima.
– Preživjeli smo rat, preživjet ćemo i ovo; durat ćemo dokle možemo – neki su od odgovora.
Hadžić smatra da imamo pogrešno shvatanje šta je inflacija i kako će ona na kraju završiti.
– Cijene pojedinih proizvoda će se mijenjati, poput goriva ili nekih prehrambenih proizvoda, ali generalni nivo cijena se neće značajnije mijenjati naniže i zadržat će se na sadašnjem nivou. Razmislite i sami da li su se vratile cijene hljeba i peciva i koliko ste plaćali neke proizvode prije par godina, a koliko sada – kaže Hadžić za Oslobođenje.
Građani će, kaže, imati vrlo tešku i neizvjesnu zimu.
– Prvo nas čeka rast cijene energenata i hrane, a onda novogodišnja čestitka rasta kamatnih stopa, koja će dovesti u još teži položaj građane. Šta nam je činiti? Struka je u toku ove i prošle godine dala veliki broj savjeta, prijedloga i ideja šta uraditi na vrijeme. „Budžetske patriote“, partijski „stručnjaci“ i botovi su svaku progresivnu ideju dočekali na nož jer su očito drugi planovi bili u njihovom interesu i na rasporedu. Uskoro će bosanske zime zazimiti, a umjesto razglednica iz toplih krajeva stići će nam računi za sav nemar i nerad političara na vlasti. Kao i uvijek, kompletan ceh plaćamo svi mi, građani, a ne oni – zaključuje Hadžić.