Doputovao sam u Sarajevo izravno sa službenog puta, s obzirom na to da se, nažalost, o filmu “Bitka na Neretvi” povela prava bitka i javna rasprava koja je potpuno nepotrebna i od kojeg ne samo Filmski centar Sarajevo nego i autor Veljko Bulajić i Jadran film imaju nepotrebnu štetu, kazao je u razgovoru za Agenciju Fena direktor Jadran filma Vinko Grubišić.
“Kada je riječ o lažnim i nametnutim dilemama koje su se pojavile kroz medije, izvinjavam se svima uime Jadran filma, bez obzira na to što mi u tome nemamo nikakve krivice”, kazao je Grubišić.
“O tome sam službeno pisao još 8. marta. Prekinuo sam službeni put i došao u Sarajevo. Ne postoji niti sukob, niti spor i želim da djelujemo kao stabilizirajući faktor. Mi nismo sudjelovali ni u kakvom sporu i želimo stvari skrenuti u pozitivne vode”, istakao je Grubišić.
Prema njegovim riječima, vodila se rasprava o zaštiti filma i o autorskim pravima, pa je redatelj Veljko Bulajić govorio o zaštiti svojih autorskih prava, zaštiti filma, što je pogrešno interpretirano kao “svojatanje filma”.
“Bitka na Neretvi” je bosanski, ali i hrvatski film, kazao je Grubišić. Naglašavam taj “i”, dodao je on.
“Dakle, Jadran film ni na koji način nije sudjelovao u stvaranju tog navodnog slučaja. Cijela tema je nakrivo postavljena. Kada je riječ o našem velikom redatelju Veljku Bulajiću, on je s pravom bio zabrinut i nezadovoljan kako su se stvari odvijale sa njegovim filmovima od devedestih godina. Ali ne samo u slučaju filma “Bitka na Neretvi”. Što se tiče Filmskog centra Sarajevo – on je protekle tri godine učinio velike napore u promociji i restauraciji filma, na čemu im čestitam. I mi smo tome dali svoj doprinos. U vrijeme stvaranja filma Veljko Bulajić je potpisao ugovor s Jadran filmom i to je razlog stoga mi želimo sve odnose riješiti dogovorno i na najbolji mogući način i s našim velikim redateljem Veljkom Bulajićem i sa Filmskim centrom Sarajevo”, kazao je Grubišić.
Naglasio je da je u hrvatskim medijima u zadnja dva mjeseca vođenja prilično žestoka rasprava vezano za poštivanje autorskih prava prema producentima klasičnih filmova naše kinematografije.
“Bulajić je bio s pravom nezadovoljan s više producenata koji imaju filmove koje je on radio kao autor, među njima je s Jadran filmom. Riješiti sve probleme u tom području nije ni lako ni jednostavno. I ova cijela rasprava je proširivanje te teme”, kazao je Grubišić.
“Kada je riječ o odnosima Jadran filma s Filmskim centrom Sarajevo suprotno objavama u novinama, mi imamo izuzetno korektnu suradnju i na restauraciji i na promociji klasičnog filma te oko nijednog filma pa ni “Bitka na Neretvi” nemamo nikakvih sporova. Nismo vodili nikakve sudske sporove niti postoje nikake presude o čemu su pisale neke novine, što smo mi demantirali”, istakao je Grubišić.
“Skratio sam službeni put i hitno sam doputovao u Sarajevo da bismo o svemu razgovarali i dogovorili sve što je potrebno s Filmskim centrom Sarajevo. Niti će se događati nikakvi sudski sporovi, niti sukobi. Svi ćemo zajedno napraviti ono što je najbolje i za film i za autore i neće biti nikakvog sukoba”, kazao je Grubišić.
“Ja i Jadran film ćemo u tom pravcu djelovati i učiniti sve što je potrebno, što očekujemo od svih uključenih strana. Ovi prostori su dokazali, nažalost, da se lako potući a teško dogovorati, a mi u tome ne želimo sudjelovati. Film “Bitka ne Neretvi” nas spaja, a ne razdvaja baš kao i rijeka Neretva”, poručio je Grubišić.
“Mi želimo sve rješavati pozitivno i dogovorom”, kazao je Grubišić.
“Zadovoljan sam i s razgovorima i s kolegama iz Sarajeva i s Veljkom Bulajićem. Uvjerio sam se da je riječ o nesporazumu, koji je, kako mi se čini već riješen. A kad je riječ o raznim interesima koji se tu pojavljuju i oni su zaštićeni”, kazao je Grubišić.
“Bitka na Neretvi” snimljena je 1969. i zapamćena kao jedan od najskupljih filmskih projekata u nas, a polučio je veliku gledanost.
Samo u Jugoslaviji pogledalo ga je više od četiri miliona ljudi, a njih 350 miliona u svijetu. Popularnosti filma pridonijela je i glumačka ekipa u kojoj su, uz domaće zvijezde, bili slavni Yul Brynner, Sergej Bondarčuk, Orson Welles i drugi.
Godinu dana nakon što je snimljen, bio je nominiran za “Oscara” u kategoriji stranog filma, a prije tri godine na festivalu u Moskvi uvršten je među deset najznačajnjih filmova o Drugome svjetskom ratu, nakon čega je u paketu s ostalim izabranim naslovima krenuo u svjetsku kino i televizijsku distribuciju.
(Fena)