Godišnjica smrti prvog bosanskog kralja Tvrtka I Kotromanića pada 10. marta, ali ovaj datum kao i ranijih godina u zemlji neće biti obilježen, ili barem ne u mjeri u kojoj bi trebao biti, piše bh. novinska agencija Patria.
Veliki broj građana u Bosni i Hercegovini skoro da nema nikakvo znanje o Tvrtu I.
Historičar Husnija Kamberović kazao je u razgovoru za Patriu da je poražavajuće da se u zemlji ne pridaje nikakav značaj datumima koji su jedni od najvažnijih u zemlji. No, da bi se greška ispravila, doprinos treba dati cjelokupna zajednica, a ne samo historičari.
– Historičari u onom naučnom djelu svakako trebaju dati doprinos, ali ovo pitanje traži angažman cjelokupne zajednice, prije svega države ali i nevladinog sektora – rekao je profesor Kamberović.
Historičar Admir Mulaosmanović također upozorava da na zapadu nevladin sektor na sebe preuzima odgovornost da njeguju sjećanje na ljude koji su važni za prošlost, ali to se nažalost ne dešava u Bosni i Hercegovini, iako u zemlji postoje registrirana udruženja koja se deklarišu kao čuvari historije BiH.
– Ako ne država, onda bi nevladin sektor mogao da uzme veoma značajno učešće u obilježavanju važnih datuma za našu zemlju – kaže Mulaosmanović za Patriu.
Tvrtko I Kotromanić prvi je bosanski vladar koji je uzeo titulu kralja. Krunisan je u Milama kod Visokog, a tu je i sahranjen nakon što je iznenada umro u 53. godini.
Bosna je za vrijeme njegove vladavine važila za ekonomsku silu, koja je svoju privredu bazirala na bogatim nalazištima zlata, srebra, olova i drugih vrijednih metala. O kakvoj se ekonomskoj sili radilo najbolje svjedoči zlatnik koji se kovao.
Tvrtkov dukat bio je četiri puta veći od osmanskog, imao je 24 karata, bio je širok četiri centimetra i težak 16 grama.