Prijedlog Bruxellesa o ukidanju pomjeranja sata pokrenuo je 2018. javnu raspravu na nivou EU u kojoj je učestvovalo 4,6 miliona evropskih građana, a 84 posto sudionika podržalo je ukidanje pomicanja sata.
Uoči skorog pomjeranja kazaljki na satu, koje će zadnje nedjelje marta biti prebačeno na ljetno računanje vremena, ponovno se rasplamsava rasprava o ukidanju prakse pomjeranja sata. Grupa europarlamentaraca uputila je zahtjev Evropskoj komisiji da osigura ukidanje pomjeranja sata, što su u javnom savjetovanju zatražili i evropski građani.
Grupa od 44 europarlamentarca iz različitih političkih skupina, ove je sedmice od komisije zatražila izradu procjene učinka ukidanja pomjeranja sata. To bi omogućilo Vijeću EU-a, odnosno državama članicama, da nastave pregovore o ovom prijedlogu, istaknuli su.
Naime, Evropska komisija je 2019. godine predložila ukidanje pomjeranja sata već za 2021. godinu, ostavljajući odluku o tome koje će se vrijeme primijeniti državama članicama. No, zbog nesuglasica među državama oko toga žele li uvesti zimsko ili ljetno računanje vremena, prijedlog je zapeo u Vijeću EU.
Prijedlog Bruxellesa o ukidanju pomjeranja sata pokrenuo je 2018. javnu raspravu na nivou EU u kojoj je učestvovalo 4,6 miliona evropskih građana, a 84 posto sudionika podržalo je ukidanje pomicanja sata.
Vijeće EU-a je u decembru 2019. daljnje pregovore o prijedlogu Komisije uvjetovalo procjenom učinka na nivou EU-a, koju Komisija još uvijek nije pripremila, upozorili su europarlamentarci u inicijativi. U pismu upućenom predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen i evropskoj povjerenici za promet Adini Valean, pozvali su Komisiju da pomogne osigurati da se prijedlozi evropskih građana uvaže.
Parlamentarci naglašavaju da Europska komisija ne bi trebala ignorirati sve glasnije pozive evropskih građana. Izrazili su i očekivanje da inicijativa kluba zastupnika neće ostati u ladicama te da bi sporazum mogao biti usvojen i prije pomjeranja kazaljki na zimsko računanje vremena, na jesen.
Ljetno računanje vremena u EU je na snazi od 1980. godine, a uvedeno je radi uštede energije. Članice EU su inače razvrstane u tri različite vremenske zone. Zapadnoevropsko vrijeme vrijedi za Irsku i Portugal, srednjoevropsko za 17 članica EU, uključujući Bosnu i Hercegovinu, a istočnoevropsko vrijeme za Bugarsku, Kipar, Estoniju, Finsku, Grčku, Latviju, Litvaniju i Rumuniju, prenosi STA.