Ako danas četiri delegata HDZ-a podrže zaključke SNSD-a oni mi mogli biti usvojeni.
Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas će se ponovo izjašnjavati o zaključcima koje je predložio Klub delegata iz reda srpskog naroda, a kojima se između ostalog traži poništavanje “Inzkovog zakona” o zabrani negiranja genocida, dok se visoki predstavnik naziva neizabranim strancem.
Na sjednici održanoj 29. novembra ovaj ali i druge zaključke podržali su delegati iz HDZ-a BiH, ali s obzirom da nije bilo dovoljne većine zaključci su upućeni kolegiju Doma naroda na usaglašavanje. Kolegij nije postigao nikakvu saglasnost te bi delegati danas trebali ponovo glasati o zaključcima SNSD-ovih delegata. Kao obrazloženje zašto je HDZ podržao SNSD-ove zaključke Dragan Čović je kazao da je “imao dogovor sa međunarodnom zajednicom”. Čovića niko nije demantirao, a ako i danas bude podrške SNSD-u onda će Čović morati javnosti i svojim glasačima objasniti zašto pristaje na negiranje genocida.
Prema Poslovniku o radu Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, odluka se, nakon što kolegij ne postigne saglasnost o materijalu, donosi većinom prisutnih glasova uz uvjet da “protiv” nisu dvije trećine ili više glasova delegata izabranih iz svakog entiteta. Ako danas četiri delegata HDZ-a podrže zaključke SNSD-a oni mi mogli biti usvojeni.
“Vijeće ministara BiH bi trebalo u što skorije vrijeme predložiti način određivanja i iskazivanja odnosa prema počinjenim ratnim zločinima i njihovom tretiranju u javnosti, imajući u vidu da se u BiH vodio građanski rat ili “tragični sukob u regionu”, kako to definira Dejtonski sporazum”, stoji u zaključcima.
„Dom naroda konstatira da Ustavom BiH državnoj zajednici BiH nije izričito dato pravo na imovinu niti nadležnost da regulira vlasništvo nad državnom imovinom, pa je neophodno da se to pitanje razriješi sporazumom između dva entiteta, kantona Federacije BiH, kao i Brčko Distrikta koji je u zajedničkom vlasništvu (kondominij) Republike Srpske i Federacije BiH”, jedan je od zaključaka.
Među zaključcima koji će se opet razmatrati je i onaj Lidije Bradara:
“Centralna izborna komisija (CIK) nije zakonodavni organ niti ima pravo donositi odluke iz nadležnosti Parlamentarne skupštine BiH. Centralna izborna komisija nije izabrana i imenovana u skladu s odredbama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Tražimo da se članovi CIK-a izaberu i imenuju na osnovu javnog konkursa u skladu s procedurama propisanim Izbornim zakonom BiH“.