Srijeda, 27 siječnja, 2021

Hoće li uspjeti pakleni plan Dragana Čovića i Borjane Krišto? Udar na državni Sud je u toku! Kasim Trnka poručuje: “Apelacija je besmislena”

Nemojte propustiti

Razgovor o ikoni koju je Dodik poklonio Lavrovu: Evo šta je glavna tužiteljica rekla ukrajinskom ambasadoru!

Osim afere "ikona", na sastanku se razgovaralo o procesuiranju i radu na predmetima koji se odnose na sudjelovanje državljana...

Sutra zasjeda Krizni štab, poznata jedna od odluka koja će biti donesena?

Iako je više puta naglašavano da kantoni mogu donositi restriktivnije mjere, dva kantona su već ublažile mjere u odnosu...

Ovo se neće dopasti razbijačima BiH: Joe Biden i Angela Merkel razgovarali o Zapadnom Balkanu, najavljeno jačanje angažmana

Poznato je, inače, da se, kada je riječ o Zapadnom Balkanu, najčešće govori o BiH i Kosovu, jer su...

Oštre reakcije iz RS-a: Bisera Turković podrškom Sakibu Mahmuljinu udarila šamar suživotu

Bisera Turković, zamjenica predsjedavajućeg Savjeta ministara i ministarka inostranih poslova BiH, podržala je komandanta Trećeg korpusa Armije RBiH Sakiba...

Jučer je održana sjednica Ustavnopravne komisije na kojoj se trebao zauzeti stav prema navedenoj apelaciji Krišto. S obzirom na to da je za zauzimanje stava potrebna većina članova Komisije i iz jednog i iz drugog entiteta, nikakav dogovor nije postignut.

Borjana Krišto uputila je krajem decembra apelaciju Ustavnom sudu BiH kojom traži ocjenu ustavnosti pojedinih odredaba Zakona o Sudu BiH. Krišto traži od Ustavnog suda ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH. Ukoliko Ustavni sud BiH prihvati apelaciju Borjane Krišto, optuženi za najteže zločine će ostati na slobodi, a država bez jedne od najvažnijih institucija, piše “Oslobođenje“.

“Ovo je udar na državni Sud, na pravosudni sistem Bosne i Hercegovine. Neshvatljivo je da državni parlamentarci rade direktno protiv institucija BiH iako su zaposleni u tim institucijama i žive od njih”, rekla je za Oslobođenje Alma Čolo (SDA), predsjedavajuća Ustavnopravne komisije Parlamenta BiH, komentarišući potez predsjedavajuće Predstavničkog doma Borjane Krišto (HDZBiH).

– Ukoliko Krišto smatra da se ovakvim odredbama Zakona o Sudu krši član 6. Evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantira pravo na pravičan sudski postupak ili član 14. Međunarodnog pakta o građanskim ili političkim pravima koji garantira mogućnost preispitivanja prvostepene presude od višeg suda, onda je trebala sačiniti izmjene Zakona ili novi zakon i predložiti ga Parlamentu. Uspostava apelacionog suda BiH ili vrhovnog suda BiH je jedan od ključnih prioriteta Evropske komisije i sve aktivnosti Ministarstva pravde, na čijem čelu je ministar iz HDZ-a, trebaju ići u tom pravcu, a ne u pravcu rušenja Zakona o Sudu BiH, pojasnila je Čolo za “Oslobođenje” i poručila da postoji stalni i sistemski politički pritisak na rad pravosudnih institucija u BiH.

Dodaje da je ova aktivnost “usmjerena na razgradnju veoma važne državne institucije i onemogućavanje funkcionisanja pravne države”.

Jučer je održana sjednica Ustavnopravne komisije na kojoj se trebao zauzeti stav prema navedenoj apelaciji Krišto. S obzirom na to da je za zauzimanje stava potrebna većina članova Komisije i iz jednog i iz drugog entiteta, nikakav dogovor nije postignut.

– Nisam optimista da ćemo moći postići odgovarajući konsenzus, pogotovo jer je Krišto članica Ustavnopravne komisije. Naime, ako je Parlament BiH donio Zakon o sudu BiH kojim je, između ostalog, propisana i njegova apelaciona jurisdikcija, bilo bi normalno da članovi Komisije brane odredbe Zakona, jer je isti usvojen u parlamentarnoj proceduri i za njega je postojao ustavnopravni osnov. Nije logično da članovi Parlamenta koji su učestvovali u njegovom donošenju osporavaju Zakon na Ustavnom sudu, kazala je Čolo za “Oslobođenje”.

Na sjednici je Čolo uputila pitanje Josipu Grubeši, ministru pravde BiH, koje se odnosilo na ovo HDZ-ovo osporavanje Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Zatražila je od ministra i informaciju da li Ministarstvo pravde radi na izradi rješenja koje bi podrazumijevalo nove zakone o VSTV-u, o Sudu BiH i zakon o sudovima BiH.

Borjana Krišto i Dragan Čović, Foto: Bljesak

Grubeša je odgovorio da je formirana radna grupa koja je pristupila izradi novog zakona o sudovima BiH, koji bi podrazumijevao formiranje vrhovnog suda BiH. Sastanci te grupe su, tvrdi, odgađani zbog pandemije koronavirusa.

– Vi ste profesor latinskog jezika, a poznavanje latinskog jezika je preduslov za upis na pravni fakultet. Vi ste sticajem okolnosti ministar pravde BiH i nastojite da umrtvite to ministarstvo kao što je mrtav i latinski jezik. Ukoliko ta vaša radna grupa ne pripremi zakon o sudovima BiH, a mislim da to neće uraditi jer niste ni zakon o VSTV-u dostavili, a pripremate ga još od 2019. godine, desit će se to da sve one koje je osudio Sud BiH za najteže zločine neće moći izdržavati kaznu, poručila je Čolo.

Član Ustavnopravne komisije je i Zlatan Begić (DF), koji je jučerašnju sjednicu napustio.

– Demonstrativno sam napustio sjednicu iz principijelnih razloga. Ustavnopravna komisija je trebala dati odgovor na taj zahtjev, međutim, pojavila su se sporenja. Frustrira me to što postupak za ocjenu ustavnosti pokreću ljudi koji su i sami učestvovali u donošenju tog zakona. Rasprava je izgledala kao da su zastupnici koji čine Ustavnopravnu komisiju jučer došli u Parlamentarnu skupštinu i kao da nemaju veze s onim što se dešavalo posljednjih 20 godina. Oni sad navodno ispravljaju sve nepravilnosti, a ustvari su sami učestvovali, a i dalje učestvuju u njihovom kreiranju, rekao je Begić i dodao da ne vjeruje u čestite namjere navedenog zahtjeva.

– Ukidanje apelacione nadležnosti Suda BiH dolazi u obzir samo s radikalnom reformom pravosudnog sistema. Neka se uspostavi vrhovni sud BiH, a ukinu entitetski vrhovni sudovi, pa da mi onda imamo pravosudni sistem kao svaka druga normalna država. Demokratska fronta je predložila tri zakona u svrhu unapređenja pravosuđa, da se radi o dobroj namjeri, i oni bi nastupili s takvim prijedlogom, poručio je Begić.

Za Kasima Trnku, profesora ustavnog prava i bivšeg sudiju Ustavnog suda, apelacija koju je Krišto uputila je besmislena.

– Uobičajena je praksa da za odluke postoji prvi i drugi stepen odlučivanja. Ukidati takvo nešto zapravo znači onesposobiti Sud BiH. Nastala bi pravna praznina, bilo bi nejasno ko bi rješavao ta pitanja. Politika pokušava da manevriše na neki način, oni plasiraju svoje interese po bilo koju cijenu. Sistem će odgovoriti na ovo i mislim da nema nikakvog osnova da se to prihvati, smatra prof. Trnka, piše Oslobođenje.

Više s weba

loading...

Izdvajamo

Političarka iz Mostara koja je popljuvala Željka Komšića: “BiH treba podijeliti na četiri regije”

Vijećnica Naše stranke u Gradskom vijeću Mostara Boška Ćavar kazala je za N1 kako nije “ni Komšićeva ni Čovićeva...

Možda vas zanima i ovo