U saoboru je održana tematska sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić istaknuo je kako je Strategija donesena 2008., i dala je dobre rezultate; od 380 provedeno je 340 mjera, a nova Strategija je u pripremi i bit će donesena do kraja godine.
Ulazak u Europsku uniju neće ništa promijeniti, borba protiv korupcije se nastavlja, a ono što je važno je eliminirati prostor za korupciju. Primjerice, ako je procedura za rješavanje određene papirologije s 300 dana smanjena na 15, taj prostor nestaje, poručuje ministar. U provedbu mjera protiv korupcije jača uloga očekuje se od javnih poduzeća i lokalnih vlasti. Miljenić važnim ocjenjuje informatizaciju, jer svaki građanin mora znati kako se troši javni novac.
“Informatička tehnologija. Ona jednostavno čini stvari dostupnim, čini građanina sudionikom procesa, čini neke stvari nemogućim prikriti i to je ono na što smo i proračunski uspjeli sačuvati i na čemu ćemo inzistirati. Sve što može ići će van. Sve mora biti transparentno. Gdje god se troši javni novac, to se mora vidjeti. Od prvog do zadnjeg. Građanin jedino tako može iskontrolirati stvar”, rekao je Miljenić.
Nova Strategija imat će manje mjera, a u fokusu će biti mjerljivi kriteriji.
“Upali smo nekad u zamku da smo tamo stavljali ono što državna tijela moraju raditi sama po sebi. Dakle, provedba zakona nije akcijskog plana, a prečesto smo imali takve mjere i prije i sada, a to je nešto što se podrazumijeva”, istaknuo je Miljenić.
S ministrom se slaže i bivša premijerka Jadranka Kosor.
“Provedba zakona nije mjera, provedba zakona mora postati način življenja prije svega svih onih koji nešto znače u političkom i društvenom životu, ali prije svega onih koji obnašaju vlast”, rekla je Kosor. Ona je u raspravi istaknula da je, dok je obnašala dužnost premijerke, bila izložena pritiscima i suptilnim prijetnjama. No za nju nije bilo dileme čak ni onda kada je njena bivša stranka optužena.
“Zato što se od onih koji vode državu to uvijek očekuje. Kad su oni odlučni i snažni, onda sve te mjere, svi ti papiri, zakoni i strategije koje smo donijeli imaju smisla i počinju polako davati rezultati. To je nježna biljka koju, kad zasijemo ili zasadimo, moramo brižljivo zalijevati”, naglasila je Kosor.
Na tematskoj sjednici čuli su se porazni podaci – 9 tisuća liječnika je na platnom spisku tvornica lijekova, u zdravstvu ne postoji odjel za suzbijanje korupcije, a korupcijom se godišnje izgubi do 3 milijarde kuna, tvrdi liječnik Dražen Gorjanski.
A prema istraživanju Ekonomskog instituta iz 2010., 11 posto građana dalo je javnom službeniku poklon, novac ili napravilo protuuslugu. Mito se najčešće daje zdravstvenim djelatnicima i policajcima, a zabrinjava da mnogi bocu viskija ili pršut ne doživljavaju kao mito.
Istodobno, sve više građana EU misli da problem korupcije raste, a pri tome apostrofiraju političke stranke.
Dražen Jelenić, izaslanik Hrvatske pri Skupini zemalja protiv korupcije, GRECO-u, pretpostavlja da će GRECO u 4. krugu evaluacije Hrvatske spomenuti pitanje donošenja etičkog kodeksa za saborske zastupnike, činjenicu da još uvijek nije riješeno pitanje lobiranja, te da će kao problem navesti da se još uvijek javno ne objavlju fonogrami saborskih sjednica, iako je, napominje, razlog tomu tehničke prirode. Pretpostavlja i da će GRECO problematizirati činjenicu da gradonačelnici, načelnici istovremeno sjede u Saboru kao zastupnici. Potom je zaključio:
“Bez predanosti Republike Hrvatske cilju koji se očituje u sloganu nulte tolerancije na korupcije te težnjom za državom vladavine prava, sve te preporuke ne bi pale na plodno tlo”, rekao je Jelenić.
(Index.hr)