Hrvatska je netačno prevela propis Evropske unije o evropskoj potjernici koji je trenutno politički najosjetljiviji u odnosima Zagreba i Brisela.
Tumačenje tog propisa direktno utiče na pitanje može li takozvani “Lex Perković” ostati na snazi ili će Hrvatska morati da ga mijenja, piše zagrebački “Večernji list”.
Propis koji se zove “Okvirna odluka vijeća o evropskom naglogu za hapšenje” u članu 32. govori o tome da svaka država Evropske unije može odlučiti da se nalog ne primjenjuje na krivična djela počinjena prije 7. Avgusta 2002. godine.
Ključan podatak u toj rečenici je kada države mogu propisati izuzetak, a upavo taj podatak je predmet spora Zagreba I Brisela.
Zvanični hrvatski prevod, naime, glasi: “nakon što vijeće usvoji ovu okvirnu odluku”.
“Ako u hrvatskoj verziji umjesto “u trenutku usvajanja” zaista piše “nakon što vijeće usvoji”, onda je to ozbiljna greška koju su učinili pravnici-prevodioci u vijeću EU koji su odobrili takav tekst. Moramo ih pitati zašto nisu tačno preveli”, rekao je listu izvor upoznat sa sporom oko primjene evropskog naloga za hapšenje u Hrvatskoj.
Neposredno uoči priključenja EU Hrvatska je usvojila izmjenu zakona o evropskom nalogu za hapšenje u dijelu kojim se taj nalog ograničava na krivična djela počinjena poslije 7. avgusta 2002. godine. Tom promjenom Hrvatska je zaštitila od izručenja bivšeg visokog funkconera jugoslovenske tajne službe Josipa Perkovića koga Njemačka potražuje zbog umešanosti u ubistvo hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića.
Perković je osumnjičen i da je učestvovao u organizovanju još nekih hrvatskih emigranata, a njegov sin Saša zaposlen je u kabinetu predsjednika Ive Josipovića kao savjetnik za bezbjednost.
Ta izmjena zakona i zaštita Đurekovića izazvala je polemiku u hrvatskoj javnosti nakon što su pojedini stručnjaci upozorili da bi zbog toga Hrvatska mogla dobiti sankcije EU.
Premijer Zoran Milanović je zbog toga pokrenuo promjenu Ustava Hrvatske u djelu koji bi se odnosio na nezastarevanje krivičnih djela, ali taj prijedlog nije prošao na saborskom Odboru za ustavna pitanja, pa se očekuje da će o tome ponovo biti riječi na jesen.
Opoziciona HDZ je izrazila spremnost da podrži ustavni prijedlog, ali pod određenim uslovima, javili su ranije hrvatski mediji.
Izvor: Nezavisne novine