Pojedini drvoprerađivači skladište ogromne količine peleta, čekajući izvoz. Posebno je problematično tržište sarajevske regije, dok je banjalučka snabdjevena sa oko 90%. Blizu tog procenta su i Gračanica i Tuzlanski kanton.
I dalje vlada haos na domaćem tržištu nakon zabrane izvoza drva i peleta. Dok građani traže alternativu, čeka se naredni korak nadležnih. Država, čini se, gubi bitku sa domaćim proizvođačima koji u slučaju ostajanja odluke na snazi prijete protestima.
Rampa izvozu određenih šumskih sortimenata iz BiH, po svemu sudeći, mogla bi ostati spuštena još neko vrijeme. Haos na domaćem tržištu, prije svega, peleta, koriste pojedini domaći proizvođači, podižući njegovu cijenu u nebo. Dok odjekuju najave da bi njegova cijena mogla da dostigne hiljadu KM, sertifikovani proizvođači poručuju da se radi o dezinformacijama koje su u funkciji stvaranja panike.
“Očigledno je to izjava jednog trgovca iz Sarajeva i nije mi jasno zašto čitava država prenosi istu vijest jednog privrednog subjekta? To se, po meni, može mjeriti sa izazivanjem panike i haosa jer u ovom momentu, kada neki ljudi nisu riješili ogrev, kada im je sve skupo”, kazao je Goran Ivanović iz Asocijacije proizvođača peleta u BiH.
S neodgovornim prodavcima ogreva i peleta, posla je imala i Federalna uprava za inspekcijske poslove.
Kod pojedinih proizvođača iskazane su marže nesrazmjerne stvarnom stanju koje se kreću do 202%, iz čega je vidljivo monopolsko ponašanje i zloupotreba stanja na tržištu radi sticanja ekstraprofita na štetu potrošača”.
Skladište ogromne količine peleta
Istovremeno, pojedini drvoprerađivači skladište ogromne količine peleta, čekajući izvoz. Posebno je problematično tržište sarajevske regije, dok je banjalučka snabdjevena sa oko 90%. Blizu tog procenta su i Gračanica i Tuzlanski kanton.
“Ja sam svjedok i mogu vam dovesti i potrošače, koji su plaćali po 450 KM. Ako u tom momentu nije mogao isporučiti pelet, isporučio ga je u julu, avgustu… I dalje je bila ta cijena jer je poručio po onoj staroj”, kazao je Ivanović.
Resorni ministar Staša Košarac ranije je izjavio da je prioritet obezbijediti dovoljne količine za domaću upotrebu, po prihvatljivim cijenama. No, izgleda da država gubi bitku sa domaćim proizvođačima, posebno u RS, koji u slučaju produženja odluke, ne isključuju ni proteste.
“Na nas ne bi značajno uticala nijedan od dva moguća ishoda. Imamo razvijenu domaću distributivnu mrežu kupaca, ali svakako da bi za prihod naše kompanije bilo poželjno da se izvoz pusti”, kazao je Muhamed Helać, menadžaer kompanije “Drvosječa”.
Trpi i Slovenija, gdje, uz Italiju, najviše i izvozimo šumskih sortimenata. Budući da su ugovori o izvozu sa bh. distributerima potpisani, veoma je izvjesno da će slovenački susjedi svoja prava tražiti na sudu.
“Mogu da tuže dobavljače, dobavljači da kažu viša sila, pa onda da tuže državu za izgubljenu dobit i za sve troškove koje će imati u sporu sa kupcem”, kaže Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka.
Pojašnjenja o razlozima nestašice i poskupljenja peleta građanima ne znače ništa ništa, jer njihove su peći prazne. Dok čekaju da se ova situacija riješi nerijetko prelaze na alternativna rješenja, odnosno, grijanje na drva i struju.
Vraćaju se i uglju, do kojeg, takođe, sve teže dolaze, a gdje se problem zagađenja vazduha ponovo aktuelizuje.